Kazališna grupa Nova Gora je po drugi put dobila nagradu »Črljeno-zlata dašćica« u kategoriji najbolja predstava, i to za komediju »Raskinuti« Johannesa N. Nestroyja. Cora Zölss iz Frakanave je nagradjena kao najbolja glumica. Odlikovana je za nje ulogu u kusiću »Dan« Ane Šoretić, koga je kazališna grupa Lučmana predstavila na nimškom jeziku.

GORNJE ŠICE — Nagrada »Črljeno-zlata dašćica« — po farba se vidi da se jako naglašava „gradišćansko“. Nagrada neka motivira amaterske kazališne grupe i se svako treto ljeto predaju najboljemu ansamblu po odluki stručnoga žirija.

HRVATSKI JANDROF — Na jandrofski kiritof, 4. septembra, je bila opet prilika, da seosko Hrvatsko kulturno društvo poziva na 9. festival zborovoga jačenja u Hrvatskom Jandrofu. Na ov seoski crikveni svetak, na nedilju su opet pozvali zbore iz okolice Jandrofa iz svih trih strani granice hrvatskoga Gradišća.

Hrvatsko kulturno društvo Vulkaprodrštofa i klapa Vrime srdačno pozivaju na prvi susret gradišćanskohrvatskih klapov u Vulkaprodrštofu. Ov susret će se održati u subotu, 26. novembra o. lj. u školskoj dvorani za različne priredbe (19.30).

 
Uvjeti za prijavljivanje:
 

ŽELJEZNO — Gradišćanskohrvatski rock-band Elektrikeri je bio uspješan pri Drugom naticanju za gradišćanski Music Video Award. Za svoj videoclip »Number 49« su dobili nagradu u kategoriji „Najbolja montaža“.

Po ideji Heinza Grausama i Štefana Kokošića, ki je napisao skript po kom su u Celindofu prikazali hrvatski pir: početo od gulaša dopodne do sprošenja potprnje i zaručnje, povorka kroz selo, potezanje konopca, poruka a potom svetačna gošćina s različnimi pravicami kao na priliku jačka kuharic, „Rodi Bože, rodi“, kad su si junaki došli po kolo (vrtanj) i znimljenje vijenca. Puno toga je bilo u seoskoj dvorani. Kako je rekao načelnik sela Hanzi Fellinger (Spö) ovo je zamišljeno kao projekt zapisivanja i snimljenja starih hrvatskih pravic u Celindofu, a posebno hrvatskoga pira.

Ovo ljeto je turneja folklorne grupe Poljanci iz Vulkaprodrštofa peljala kroz Kanadu i Sad (Sjedinjene Američke Države/Usa). Poljanci su putovali 12 dani dugo, a pogledali su si Toronto, Kitchener, Albany i New York City. Održali su dva jako uspješne nastupe, a treti, u New Yorku, se je nažalost morao otpovidati zbog hurikana »Irene«.
 

Scenski i skraćeni prikaz je ovo istinitoga dogadjaja u južnom Gradišću, kad su naciji hapsili ugarske Židove i je u marcu 1945. gonili prema kocentracijskim logorom. To je za nje značilo sigurnu smrt. Malo ki od njih se je mogao spasiti. Jedan izmed njih, mladi Židov iz Sambotela Görgy Krausz, je preživio kad su ga brat i sestra Martin i Frieda Legath skupa s njevom majkom Giselom shranili na podu svojega škadnja u selu Deutsch Ehrensdorf. Zato da su spasili dva Židove ih je država Izrael, organizacija Yad Yashem odlikovala i imenovala »Pravičnim med narodi«.

U Gerištofu u sridnjem Gradišću su održali ljetošnji 39. po redu Dan (hrvatske) mladine od petka, 9. do nedilje 11. septembra. Po dičjem otpodnevu su petak otvorili ovu po broju pohodnikov daleko najveću manifestaciju gradišćanskohrvatske mladine u atelje-u Herberta Pauliča. Trodnevni zabavni program se je odvijao u šatoru kod nogometnoga igrališća. Petak je počela grupa Brilliance iz Hrvatskoga Jandrofa (Slovačka). Vrhunac petka je bio nastup mladoga hrvatskoga pjevača iz Splita Luke Nižetića. Potom je svirao reggae-sastav Coffe shock company a pak i Pinkica iz Petrovoga Sela.

Hrvatski bal u Beču, vrhunska integrativna priredba s već od 100 ljet dugom tradicijom u Beču, u dojdućem ljetu ima mali jubilej: bit će 65. redom u organizaciji gradišćanskih Hrvatov u Beču.
 

BEČ — Dokle je minuli Hrvatski bal povodom 90. obljetnice Gradišća stao u znaku ovoga spomen-ljeta, dojdući 65. bal (21. januara 2012.) će proširiti temu i područje.

Rič klapa došla je iz triestino-venetskoga govora u kom ,la clapa’ označuje skupinu ljudi povezanu prijateljskimi odnosi. Njevo pjevanje temelji se na a capella pjevanju (bez pratnje) tr označava vokalno-glazbenu folklornu pojavu na području obalnoga dijela Dalmacije i nje otokov. Klapa se javlja sredinom 19. stoljeća, a po njom se podrazumiva odredjeni broj muških pjevačev (od 5 do 10), ki pjevaju višeglasne homofone napjeve u duru s jednim prvim tenorom, a prepoznatljive su po svojoj unutrašnjoj glazbenoj strukturi, harmonijskoj konstrukciji i sadržaju tekstov napjevov.