Hrvatski bal u Sambotelu vrhunac ljetošnjega mesopusta u Ugarskoj

Sambotelski Hrvatski bal prvi put u povijesti gradišćanskohrvatskih balov su perfektno organizirali Četarci 18. februara. Ovu najveću feštu svih gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj su Četarci priredili zaista peldodavno i perfektno. Tako se je u restoranu Tóvendéglő oko 500-600 Hrvatov iz Ugarske, Austrije i Hrvatske zabavljalo sve do bile zore. Pri vrati restorana, pravi simbol Četarcev, grančica rozmarina je mužem podiljena na dar, a ženam bombon u prekrasno sašivenoj maloj torbici.

Tagovi: 

Folklor je dalje davanje ognja a ne obožavanje pepela

U svojoj zahvaonici laudatoru Klausu Čenaru i trim slavljenikom, dobitnikom kulturne nagrade Hrvatskoga centra u Beču Metron, predsjednica foklornoga ansambla Kolo-Slavuj, Gabriela Novak-Karall govorila je „o dužnosti, a prije svega i časti se zahvaliti, i to u već kom pogledu. Zahvaliti triba najprije na odluki žirija i na samoj nagradi Metron 2011. Ova nagrada je »cukor« odnosno »šlag« na već nego uspješno jubilarno ljeto, u kom smo uz naše jako uspješne jubilarne priredbe mogli osvojiti i dvi nagrade na svitskom folklornom festivalu u Palmi de Mallorca.

Tagovi: 

Metron folklornomu ansamblu Kolo-Slavuj i trim utemeljiteljem

Hrvatski centar u Beču je u medjuvrimenu po četvrti put podilio svoju kulturnu nagradu Metron. Po Antonu Leopoldu (2008.), Jurku Cvečku (2009.) i Hanziju Gabrielu (2010.) u 2011. ljetu je odlikovan nadregionalni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, ki je u ovom ljetu slavio 40 ljet postojanja  a s njim tri utemeljitelji ovoga ansambla dir. Mirko Berlaković, dr. Štefan Karall i dr. Milan Kornfeind.

Tagovi: 

Hrvatski bal u Jandrofu konačno izrasao iz dičjih šoljinov

1990. ljeto je bilo prelomno i mnogo čemu i kod mnogo kih. Za Hrvate u Slovačkoj je počela takorekuć nova era — s Hrvatskim kulturnim savezom a ne na zadnje i s hrvatskimi bali. Jedan od prvih takozvanih hrvatskih balov su organizirali u Hrvatskom Jandrofu. To su činili mladi a ljetos je ov jur 23. po redu hrvatski bal priredila jur bogzna ka mlada generacija od tada.

 

Tagovi: 

Kiseški hrvatski bal u Hotelu Irottkő u dobrom raspoloženju

Meteorološka prognoza javila je za ov vikend velik minus u temperaturi i vjetar, ča se je i ostvarilo. 4. februara  navečer ljudi su se u Kisegu malo zimogrozno skupljali u kiseškom hotelu Irottkő na obični mesopusni, hrvatski bal. Malo već od 150 ljudi  je skupa došlo u lipo nakinčenoj dvorani, kade su predsjednik Hrvatske samouprave u Kisegu, Sándor Petković i načelnik grada László Huber pozdravili goste i u 19 uri otvorili bal.

Tagovi: 

Hrvatski bal-Jug u Vincjetu i ovput s puno ljubavi i dušom

Hrvatski bal Hkd-a Jug se u zadnji ljeti uvik priredjuje u općinskoj dvorani za različne priredbe u Vincjetu. Po želji glavnoga odgovornoga za ov bal, Hkd-a Jug danas na čelu s potpredsjednikom Brunom Radakovićem svako ljeto neko drugo hrvatsko selo u južnom Gradišću organizira ov bal. S ovim balom su pred mnogo ljet počeli tadašnji direktor OŠ u Bandolu Fric Martinković (†) i njegova nasljednica Frida Arth. To je bilo u velikom Petarštofu.

Tagovi: 

Novi videospot Zorana Predina & Matije Dedića

Novi videospot Zorana Predina & Matije Dedića za pjesmu „Ti si mi u krvi“ premijerno se je moglo pogledati 3. februara (19.00) na portalu Jutarnji.hr i u visti Cmc televizije. Jednu od nenadmašnih baladov s ovih prostorov, pjesmu „Ti si mi u krvi“, staru gotovo 30 ljet, Zoran Predin & Matija Dedić obradili su na zajedničkom albumu »Tragovi u sjeti« (Aquarius Records, 2011.).

Tagovi: 

10. medjunarodni folklorni festival Anno 93 u Beču

Hrvatsko folklorno društvo Anno 93 pod peljanjem Perice Mijić je jur po 10. put organiziralo folklorni festival u Beču. Kako i svako ljeto su pozvali barem deset različnih folklornih grup. Tako je i ov put glavni organizator inž. P. Mijić pozvao društva različnih narodnosti, ke živu u Beču, a takaj i tri grupe iz „stare domovine“ s ukupno oko 350 plesačev i mužikašev.

 

Tagovi: 

Imaterijalno kulturno dobro Gradišća

Orf Gradišće je pokrenuo novu seriju u televiziji i radiju s geslom „Gradišćanska ladica dragocjenosti“. U 44 dijeli ćedu predstaviti kulturne posebnosti i imaterijalno kulturno dobro zemlje. Tako na primjer jezik Romov, plavotisak i dijalekt Hiancov. „Ladica dragocjenosti“ projekt je Orf-a u kooperaciji sa zemljom Gradišće i Gradišćanskim turizmom. U prvom dijelu nove serije ćedu predstaviti muziku gradišćanskih Hrvatov na primjeru tamburice.

Orf emitira „Ladicu dragocjenosti“ 2. februara, svenek po emisiji Burgenland heute kao i otpodne u radiju.

(uredn.)

Tagovi: