Dužijanca je svetkovina završetka žetve, ka se u Subotici (Vojvodina; Srbija) javno i svečano slavi jur cijelo stoljeće. I ovput, na 100. Dužijancu, velike i reprezentativne proslave bunjevačkih Hrvatov blizu ugarske granice, bile su opet pozvane folklorne grupe kako iz same Subotice (Szabadag/Maria Theresienstadt) i okolice, tako i iz susjednih držav Hrvatske, Makedonije, Ugarske a isto i Ausrije. Ko­lo-Slavuj je zastupao gradišćanske Hrvate. 

Ne pod vedrim nebom pred crikvom i pod orijaškom lipom nego u auli osnovne škole (zbog čemernoga vrimena) je 28. julija navečer bila premijera ljetošnje kazališne produkcije »Don Gil od zelenih hlač«, ki začara žene sa svojim šarmom — a muži su ljubomorni i se mačuju s Don Gilom. Komedija, čiji je autor frater Tirso de Molina, igra u jako vjerskoj Španjolskoj u ranom 17. stoljeću. U šalnoj ulogi sluge Tristana nastupa Georg Kustrić.

U fileškom kaštelu su 12. augusta otvorili izložbu Gerharda Gutrufa. Rodjen 1944. ljeta u Filežu i si je u medjuvrimenu stekao ime kao likovni umjetnik širom Europe. Njegovo umjetničko stvaranje je jako šaroliko. U izložbi kaže slike od ulja na platnu, akvarele, grafike i drugo.

FILEŽ — Rodjeni Filežac prof. Gerhard Gutruf je petak 12. augusta imao vernisažu u fileškom kaštelu. Po prvi put je ovde pokazao izložbu. Literarno kulturno društvo Likud je organiziralo ovu priredbu. 

KISEG — Kisečku povijesnu igru, kom se organizatori spominjaju opsade Turkov Grada Kisega 1532. ljeta, otvorili su s napadnimi igrami (5. - 7. augusta). Člani Hms u Kisegu sa svojimi podupirači i pomagači su se i ljetos opet tajedne dugo pripravljali na ov dogadjaj. Pod peljačtvom Katice Schneider žene su krojile i šile mušku i žensku opravu za hrvatske branitelje. Načinile su igračke i igre, ke spominjaju na muslimansku dob.

Svako ljeto koncu julija se u Opatiji, u Hrvatskoj, održava »Mandrac«, medjunarodni likovni natječaj pri kom svaki, ki hoće, more sudjelovati. U Volosku (dio grada Opatije) se na jedan vikend u ljetu luka pretvori u veliku djelaonicu i muzej. Organizatori ovoga kulturnoga dogodjaja su Hrvatski Muzej Turizma u Opatiji i Zajednica Talijana Opatije. Pod peljanjem ravnateljice muzeja, Mirjane Kos, svako ljeto se najde novi žiri, da bi ocjenio likovna djela.

Nastupi različnih folklornih grup na Trgu Bana Jelačića 20. julija dopodne je počela 45. Medjunarodna smotra folklora u Zagrebu. Glavna tema ljetošnje Smotre folkora su bili Hrvati izvan Hrvatske. Folklorna društva iseljenih Hrvatov u drugi kontinenti i europski zemlja su tijekom ove tradicionalne Smotre folklora predstavili muzičko i plesačku bašćinu, jerbinstvo. Zgledali su se pri tom na to, kako drugi narodi i kulture utiču na hrvatsku tradiciju. Organizator Medjunarodne smotre folklora je Koncertna direkcija Zagreb u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika.

Priredbe i ovoljetne 45. po redu Medjunarodne smotre folklora su se održavale u nazočnosti mnoštva u srcu Zagreba, glavnoga grada Hrvatske (od 20. do 24. julija), svakoga dana na Trgu bana Josipa Jelačića, na ljetnoj pozornici Gradec, u Gliptoteki Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Hazu-a, atriju galerije Klovićevi dvori i crikvi sv. Katarine.

ČAJTA — U prepunoj dvorani doma kulture u Čajti Folklorni ansambl Štokavci na Tijelovu je održao svoj prvi Štokafe. Iz samoga imena se more izviditi, što je bila ideja za tim — naime spojiti društvenu komponentu s narodnom kulturom. I tako se je čajtanski dom kulture na ta dan pretvorio u kulturni kafić: na stoli kava kao i domaće pecivo, ko su žene ovoga folklornoga sastava same spekle, na pozornici Štokavci, ki su ljude zabavljali s južnogradišćanskimi starimi jačkami i melodijami.

U svojem jubilarnom ljetu — 40 ljet postojanja — nadregionalni folklorni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj se uz dva velika slavlja u jesen odlučio i za tri turneje odnosno na sudjelovanje na tri veliki festivali.
 

Ne triba čuditi, ako ljetošnjoj, 45. po redu Medjunarodnoj smotri folklora u Zagrebu posvećujemo toliko pažnje. Ne samo zato, jer je su s ovom hrvatskom smotrom kako u prošlosti tako i danas povezani i gradišćanski Hrvati, nego i zato jer je i ova smotra uvijeka bila i poticaj za gradišćanskohrvatske folklorne grupe i ansamble da se pokažu u takozvanoj matici i da su odanle uvijek i donesli nove ideje i poticaje za svoje djelovanje u domovini, dakle u svojoj domicilnoj državi — bilo to Austrija, Ugarska, Slovačka, ili — kako u najnovije — i Češka.