Kazališna grupa Filež predstavila je u ljetošnjoj sezoni šalan igrokaz u tri čini »U stiski«. Autor kusića je Francuz Georges Feydeau i potiče iz 19. stoljeća. Na hrvatski ga je presadio režiser fileške kazališne grupe, Petar Schweiger. Komediju predstavljaju većjezično, jer se sluŽu ponekad i francuskim jezikom u općinskom domu. Sve u svem se je Kazališnoj grupi FileŽ ugodala šalna produkcija, i po reakcija publike i jako uspješna!

Sedmeročlani žiri 16. decembra je jednoglasno odlučio o dobitniku kulturne nagrade »Metron« za 2011. ljeto. Nagradu su dodilili nadreginalnomu folklornomu ansamblu Kolo-Slavuj povodom 40. obljetnice utemeljenja ovoga široko i daleko poznatoga ansambla gradišćanskih Hrvatov, ki je svoje djelovanje proširio i na susjedne zemlje isto kao i na Hrvatsku. Žiri je odlučio da za Kolo-Sl­avuj  budu odlikovani tri utemeljitelji ovoga ansambla: dir. Mirko Berlaković, dr. Štefan Karall i dr. Milan Kornfeind.

Pred sam kraj svojega mandata u Beču, Njegova ekscelencija Haris Hrle, veleposlanik Bosne i Hercegovine dodilio je Hrvatskomu kulturnom društvu Napredak Austrija u Beču i njegovomu predsjedniku Filipu Zloušiću plaketu-zahvalnicu „Na profesionalnom, dosljednom i predanom radu na polju kulture i obrazovanja i svesrdnoj pomoći na zaštiti bosanskohercegovačke kulturne tradicije, običaja i interesa.“

Do punopravnoga članstva Hrvatske u Europskoj uniji je još 560 dani. Premijerka Jadranka Kosor je bila vesela i ganuta (gerührt) kad je potpisala Ugovor o pristupanju 9. decembra u Bruxellesu. Pri kraju emotivnoga govora glas joj je zadrhtao. „Konačno ću na sjednica čuti hrvatski jezik (Jerzy Buzek, predsjednik Europarlamenta). Održano je obećanje papi, ugovor je potpisan perom ko je on darovao.

Dubrovački kavaljeri svirali su i jačili svoj jur tradicionalni božićni koncert u Hrvatskom centru u Beču: uz brojne poznate božićne jačke i na različni jeziki su publiku presenetili i s božićnom kolendom iz Dubrovnika.

BEČ — Povodom nadolazećih božićnih i novoljetnih svetkov Dubrovački kavaljeri, popularni hrvatski ansambl s bečkom adresom, i je ovo ljeto Hrvatom i njevim austrijskim gostom darovali sjajan božićni koncert. Koncert je održan u četvrtak, 15. decembra u Hrvatskom centru u Beču, a sastojao se je od trih dijelov.

Pijanist Vitomir „Vito“ Ivanjek Vito, jedan od brojnih hrvatskih glazbenikov školovanih u austrijskom glavnom gradu, održao je subotu, 10. decembra u Haus der Musik, Seilerstätte 30, u koncertnoj dvorani Divertimento sjajan Božićni koncert, koga su organizirali Haus der Musik, Veleposlanstvo RH u Beču i austrijski glazbenik Heinz Mandl. Uvodnu rič održala je Ivana Karanušić, savjetnica za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Austriji.

Svoj tradicionalni adventski koncert je imao zbor Otvorena srca nedilju, 4. decembra u domaći prostorija u Hrvatskom centru u Beču. Zbor pod peljanjem dirigenta i zborovodje Dragutina Šanteka je brojnu publiku otpeljao u hrvatski advent i predbožićni čas — u želji za već mira.

U organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske i uz potporu Hrvatske katoličke župe bl. Alojzija Stepinca na čelu s paterom Zlatkom Špeharom i predstavnika hrvatske zajednice, u Salzburgu je u petak, 16. prosinca održan adventski koncert najpoznatije hrvatske mezzosopranistice i prvakinje opere Hnk Dubravke Šeparović-Mušović uz klavirsku pratnju Lane Bradić. Koncertom se ujedno obilježilo potpisivanje pristupnog ugovora Hrvatske Europskoj uniji.

Vrime pripravljanja za proslavu Kristuševoga rodjenja potiče još od 567. ljeta i je diboko ukorenjeno u kršćanskoj tradiciji. Etnologija adventa ili došašća kod Hrvatov obiljuje neobično maštovitimi narodnimi običaji, rituali i ceremonijami ki su se ponavljali, ali i minjali kroz stoljetnu povijest. U želji da se čim dostojnije i čim lipše svečuje Kristuševo rodjenje, su se tajedne dugo pripravljali za Božić.

Sv. Barbara i sv. Nikola/Mikula

Ženska klapa Armorin (armorin = cvijet mediteranske kitice) osnovana je u 1999. ljetu kao djelaonica Studentskoga centra u Zagrebu. 2006. ljeta je po prvi put sudjelovala na Festivalu dalmatinskih klapov u Omišu kade je u kategoriji debitanata dobila najveća priznanja — prvu nagradu stručnoga žirija, tr prvu nagradu publike, čim je izborila ulaz u finale toga festivala održanoga u Omišu. U finalu klapa je osvojila 3. nagradu publike.