ZAGREB — Po tri iznimno uspješni mandati Ivane Lušić, na mjestu vršitelja dužnosti rav­natelja LADA, jedinoga profesi­onalnoga nacionalnoga folklornoga ansambla, Ministarstvo kulture imenovalo je Krešimi­ra Dabu ki je poslidnjih pet ljet peljao Službu za odnose s javnošću i marketing u LADU. Novinar i ko­munikolog, Krešimir Dabo je pred LADOM iskustvo sticao u nekoliko televizijskih redakcijov i odjelov za odnose s javnoš­ću. Najmladji ravnatelj u povijesti Ansa­m­bla istaknuo je kako ga čeka iznimno odgovoran posao i da će LADO nastaviti pe­ljati u smiru uspješnoga očuvanja i pre­d­stavljanja hrvatske tradicijske kulture u domovini i svitu tr realizirati nove projekte kimi će se Ansambl dodatno pozicionirati kao jedan od najznačajnijih brendov u hrvatskoj kulturi.

Kad sam još dalekoga 1990. ljeta bio predložio tadašnjemu predsjedničtvu nadregionalno­ga folklornoga ansambla Ko­lo-Slavuj, da je stara dob da si sami stvorimo veliku i važnu kulturnu nagradu za istaknute ličnosti iz naše hrvatske zajed­nice, nije bilo nikakovoga otp­o­ra, a vrijeda se je rodila jasna suglasnost. Malo kasnije sam to pre­dložio i odgovornim u Hrvatskom akdemskom klu­bu i HGKD-u u Beču a samo kratko po tom i hrvatskim društvam u Gradišću: Svi su bili zato, da bi pokrenuli ovakovu nagradu da bi odlikovali naše i ličnosti iz većinskoga naroda, ki su se istaknuli u našem smi­slu. Ipak su neki na početku s­umljali, npr.: znamo li to?, gdo će to dodiliti?, komu će­mo dati?, imamo zaslužnih ličnosti? itd. Za to smo u najkra­ćem času našli rješenje:

To triba biti nagrada ku dodiljuje najviši gremiji koga smo tada bili u stanju formirati, naime »Jour fixe«, ki je kasnije postao Koordinacijski odbor gradišćanskohrvatskih dru­štav i organizacijov. U tom Koordinacijskom odboru smo uspi­li sakupiti i udruge iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske a — ča je uvijek bio naš problem po raspadu Monarhije — takaj i različne političke i društvene svitonazore.

Moramo imati i nešto, u če­mu mnoge od nas ne razdvaja partijska politika niti različni manjinskopolitički stavi i pozicije. Moramo u čemu pokazati i se dokazati da smo iz „iste vriće“, iako rastrovašeni i pošicani na različni polji, ka su ponekad čemernije a pone­kad i bolje gnjojena zemaljski­mi, saveznimi a u novije i europskimi dotacijami. U pogledu na »Kulturnu na­gradu gradišćanskih Hrvatov« su se na­šli svi i smo se do sa­da još uvijek mogli ujediniti na istaknute ličnosti, ili — kako ov­put — na grupu. I uvijek smo po ponekad i dosta otvoreni di­skusija mogli reći, da su koncem kon­ca svi stali za tom odlukom.

Hatsko kolo, folklorna gru­pa (plesačka i tamburaška) je utemeljena 1994. ljeta, a  kumovao je tadašnji farnik u Pandrofu a kašnje i u No­vom Selu mr. Branko Kor­n­feind. Hatsko kolo ima da­nas kih 60 aktivnih članov a to kroz sve generacije — od najmladjih, Pelikanov, ča do najzrelijih po ljeti i iskustvu, Benjaminov.

U bečkoj palači Porcia je 4. marca otvorena izložba »V­e­liki hrvatski majstori 20. sto­ljeća«, sa 44 slike i 8 skulpturov 47 hrvatskih autorov, iz fundusa Gradskoga muze­ja Varaždin. Izložba je sas­tavna iz fundusa Galerije sta­rih i novih meštrov gradskoga muzeja Varaždina, u kom čuvaju oko 6.400 umjetnin. Za izložbu u Beču su izabrali 52 najboljih umjetnin hrvat­ske umjetnosti 20. stoljeća. Temelj zbirke suvrimenoga hr­vatskoga slikarstva su uz drugo djela Ive Režeka, Mi­ljenka Stančića, Vladimira Becića, Miroslava Kraljevi­ća ili Frana Šimunovića. Izložbu u Beču je organizirala mi­nistar savjetnica na Hrvat­skom veleposlanstvu u Beču dr. sc. Zdenka Weber. Izlo­ž­bu je otvorio direktor grad­skoga muzeja Varaždina Mi­ran Bojanović Morandini.

Gradišćanskohrvatska pop-grupa PAXi odlikovana je  ku­lturnom nagradom Hrvat­skoga centra u Beču za 2013. ljeto. Nagrada nosi ime po Demetru „Metru“ Karallu i dodiljuje se od 2008. ljeta osobam ili grupam, ke se osebujno zalažu za hrvatstvo. Dosadašnji dobitniki su bili pjesnik i književnik An­ton Le­opold (2008.); Jurko Cvečko (tadašnji predsjednik Kulturnoga saveza Hrvatov u Slovačkoj) za 2009. ljeto a za 2010. nagradom »METRON« odlikovan je Ha­n­­zi Gabriel, koruški Slove­nac, stručnjak za tambure i zborovodja brojnih tambura­ških grup kao i autor knjige o tamburaškoj muziki. Za 2011. je odlikovan folklorni ansambl Kolo-Slavuj (uteme­ljitelji: dir. Mirko Berlaković, dr. Štefan Karall i dr. Milan Kornfeind) a za 2012. Joza Lavička, moravski H­r­vat, kulturni ak­ti­vist, književnik, autor, sabirač i čuvar narodnoga dobra moravskih Hrvatov u Češkoj i Beču.

Ugarski institut svečano je otvoren 3. januara u središ­ć­u Zagreba i tako se pridružio ostalim ugarskim kulturnim centrom otvorenim u 17 zemalj diljem svita, od Beča, Pari­za, Berlina, Talina, Rima, Moskve pa sve do New Yor­ka i New Delhia. „Otvaranjem ovoga instituta otplaćujemo svoj stari dug Hrvatskoj jer su brojni Ugarski instituti jur dugo prisutni u brojni zemlja“, izjavio je potpredsjednik ugarske vlade i ministar javne uprave i pravosudja Tibor Navračić (Navracsics), istaknuvši da Ugarsku i Hrvatsku vežu „stoljetne veze, medjusobni uticaji i prožima­nja“, ali da se oni još moru produbiti. Prominentna adresa instituta usred Zagreba je Augusta Cesarca 4-10. 

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je 22. januara pozvao na konferenciju za novinare u dvo­rani LADA, Trg maršala Tita 6 na kojoj su najavili veliku turneju po Japanu u febru­a­ru, a tijekom ke će LADO od­r­žati 30 nastupov i 10 djelao­nic u 18 japanskih gradov. Na konferenciji su i svečano potpisali ugovor s glavnim sponzorom turneje — Croatia Osiguranjem a su govorili Ivana Lušić, ravnateljica Ansambla LADO, Krešimir Starčević i direktor uprave Croatia Osiguranja.

Kulturna zadruga (dalje KUGA) u Velikom Borištofu je subotu, 11. januara pozvala jur 12. put po redu na svoj bal. Ljetošnje geslo bala je bi­lo „KUGA-mon amour“. R­­e­kordni broj gostov, naime oko 450 je uživalo pariški fler u francuskom kafiću, pri izlo­ž­bi umjetnikov na Montmar­t­re-u ili u baru Moulin Rou­ge, ki se je za jedan večer prese­lio u Veliki Borištof. Kako je rekla predsjednica KUGE, dr. Gerlinde Stern-Pauer za Hr­va­tski radio ORF-a Gradišće „…odbornice KUGE otputovale su na istraživanje u sām Pariz. Onde su si bile po inspiracije za ljetošnji bal.“

Hrvatsko društvo Koljnofa je jur 37. put priredilo tradici­onalni bal a sada jur treti put u Restoranu Tercia u doma­ćem selu. Organizatori na čelu s Ingrid Klemenčić i G­e­zom Völgyijem su si pozvali časne goste širom Gradišća i predstavnike društav iz Hr­vatske i Austrije. 

KOLJNOF — Pozivu na bal su se odazvali Berislav Živković, 1 tajnik Republike Hrvat­ske u U­garskoj; Mladen Mišurić Ramljak, gradonačelnik Kiseljaka; Krešimir Matašin, ravnatelj Osnovne škole Vuko­vina; Stjepan Vrban, direktor Turističke agencije Crv; An­drija Handler, predsjednik Dru­štva Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj; Antal Németh, farnik Koljnofa; Franjo Grubić, načelnik sela, Franjo Paj­rić bivši dir. OŠ i sad pred­sjednik Čakavske katedre Šop­ron kao i dr. Fra­njo Paj­rić, pred­sjednik Društva Hrvati.

U Novom Selu na Hati je subotu, 11. januara Hatsko kolo pozvalo na hrvatski bal, koga je otvorio folklorni ansambl Kolo-Slavuj sa spletom ženskoga i muškoga kola Št. Novaka „Rožice i klin­ča­ci“. Presene­ćenje u polnoć je ob­likovalo Hatsko kolo samo s trbušnim plesom muži.