Na Ljetnoj školi hrvatskoga folklora ovoga ljeta podučavali se plese, nošnje, pjesme i glazbala hrvatskoga Pa­no­n­skoga područja, odnosno narodne plese Turopolja, M­oslavine, Posavine, Bilog­o­re, područja Slatine, Donjeg Miholjca, Orahovice, Našic, Nove Gradiške i Požeške kot­line, Valpovštine, Brodskoga Posavlja, Ðakovštine, područja Županje i Vinkovcev tr Srijema. Predavalo se je i pl­ese Hrvatov, ki živu u Voj­vo­dini, Ugarskoj i Bosanskoj Posavini u BiH.

Pri kraju je već od 14 dani dugo putovanje karavana kih 25 ljudi po staza nekadaš­njih hrvatskih dose­ljenikov iz Bo­sne i Hrvatske prik današnje­ga povijesnoga Gradišća, d­a­kle Austrije, Slovačke i U­garske ča do Česke. Pri tom su ovi mladi Hrvati iz različ­nih zemalj proputovali sedam držav. Nedilju su završili pu­tovanje u Nikišproku (Miku­lo­vu) u Češkoj usko uz aus­trij­sku granicu. Četvrtak 16. julija podvečer je karavana pod peljanjem Franje Pajri­ća i Ferija Grubića postala i u Beču. U nošnja i sa zas­t­a­vami su od Hr­vat­skoga cen­t­ra u Schwindgasse piše pro­š­li na Karlsplatz, kade su zain­ter­­esiranoj medj­u­narodnoj pub­liki predstavili svoj folklorni program. Turneja je završila 17. 7 u Če­škoj u Mikulovu.

Tamburaški orkestar i zbor Čemba pod peljanjem prof. Margarete Matišić je dao vr­l­o opažen ljetni koncert u do­maćem selu, opvut ne u farskoj crikvi, nego u seoskoj dvorani, ka je bila dupkom puna znatiželjnih i zainter­esiranih gostov iz sela i okolice — prem velike ljetne vru­ćine. Toč je svirao i jačio medju­narodnu muzič­ku literaturu, ku je za Čembance aranžirao prof. Dragutin Mati­šić, dugoljetni zborovodja i di­rigent u Čembi, ki je pa dirigent­sku palicu pre­dao svojoj kćeri, opernoj pjavačici i zborovodji Margareti Ma­ti­šić. Publika im se je zahvalila v­e­likim pljeskom.

Na samom početku, u predgovorima Ljetopisa, uočljivo je da su se austrijskim kul­turnim i političkim ličnostima priključile i osobe iz javnog života i na mađarskom jeziku. Tako već na samom startu očekujemo veći i bog­a­tiji almanah što je također i uspjelo dr. Robertu Hajszanu i njegovu tīmu u Pinkovcu.

Dosad najveći kongresa etnologov i folkloris­tov Medjunarodnoga udru­že­nja SIEF, s kih tisuć sudi­o­nikov svečano je počeo u KD Lisin­ski u nedilju, 21. junija. U ime pokrovitelja, grada Zagreba, sudionike je pozdravio gradonačelnik Bandić. Obratio im se je i prof. dr. Damir Boras, re­k­tor zagrebačkoga sveučilišća tr prof. dr. Željko Holjevac, prodekan Filozofskoga fakulteta.

„…s veseljem, ponosom i zadovoljstvom!“

prilikom prezentacije knjige karikaturov »Norištof/Narrendorf« u Orf-studiju u Željeznu, četvrtak, 25. juni 2015.

Nova dvojezična knjiga »Norištof/Narrendorf« je velika rijetkost. Hrvatske karikature vračitelja i umjetnika Petra Palkovića, publicirane u Hrvatski novina, su mala povijest zadnjih 22-ih ljet (1993.-2015.). Palković crta špičastim, ali i ljubeznim perom mnoge kuriozitete i protivričja našega života, ke fokusira u Norištofu, kade-tade u Gradišću. Onde je sve moguće, ar onde je pupak svita…

Tradicionalnim kiritofom na svetak Presvetoga Trojstva su u Mjenovu od 29. do 31. maja svečevali 30. obljetnicu postojanja Mlade inicijative Mjenovo. Mlada inicijativa organizira uz kiritof u selu i različne druge brojne priredbe i akcije. Najpoznatije priredbe u prošli ljeti su sigurno bile uspješne operne i mjuzikl-produkcije ljeti u far­skom vrtu pod vedrim nebom.

Pokretač i važan motor ov­o­ga omladinskoga dru­štva sa­da jur i sa „seniori“ je od sa­moga početka Jakov Zvonarić. On je za svoj dugoljetni angažman 2003. čaš­ćen kazališnom i društvenom na­gradom imenom »Tetac Franc Kunin«. Mjenovo je odlikovano nagradom »Najselo«, ko je dodilila Hrvatska mati­ca iseljenika, čemu je doprinesla i Mlada inicijativa.

Tamburica Vlahija u južnogradišćanskom Bandolu (Weiden/Rechnitz) je svečevala dva dane dugo 30. ob­ljetnicu svojega utemeljenja. U Bandolu su kod crikve po­stavili šator u kom su petak organizirali zabavni program s Bruji, a subotu s bogatim folklornim programom, pri kom su nastupili i jubilari. Pri utemeljenju su kumovali Mate Kliković iz Cogrštofa, ki je pred 30 ljet skupa s dir. Fricom Martinkovićem (†) i farnikom Franjom Eisnerom podignuo ovu tamburašku gr­u­pu. U svojem svetačnom govoru je načelnik veleopćine Bandol Willi Mül­ler istaknuo i Bandolca Djulu Talija­na, Jožefa Tkauza iz Podgor­ja, ro­djenoga Splićana Antu Pletikosića i aktualnoga pe­ljača gru­pe Dominika Talijana iz Bandola.

Zviranjak, hrvatsko društvo za očuvanje tradicije i polip­šavanje sela svečevalo je su­botu, 13. junija svoju 20. ob­ljetnicu postojanja. Svečanost je počela sa sv. mašom u pri­sičkoj crikvi, predvodjena fra­kanavskim farnikom Joškom Kuzmićem, u koncelebraciji sa sinom sela, desetnikom Štefanom Dumovićem i far­ni­ka sela Istvána Németha. Joško Kuzmić je u prodiki razmišljao o značenju naziva „zviranjak“ i rekao med drugim: „Danas svečujemo Srce Marijino, a čer smo sv­e­čevali Presveto Srce Jezuševo. To su zviranjki iz kih vadimo obiljno našu duševnu hranu. Vaše društvo nosi ime Zviranjak, a kulturna društva, kakovo je i vaše, su zviranjki iz kih vadimo moć za obdržavanje naše kulture, naše tradicije, moć za očuva­nje našega ljubljenoga materinskoga jezika.“

Laudacija Šefana Novaka prilikom dodjele ove nagrade za 2014. ljeto srijedu, 17. junija u Hrvatskom centru u Beču.

„Kad sam pred trimi ljeti prvi put vidio ove mlade folkloraše na 1. folklornom festivalu za dicu u Uzlopu, sam veljek imao ćut, da je u ovoj mladoj grupi čuda potencijala;