ZAGREB — Ansambl naro­d­nih plesov i pjesam Hrvatske Lado održat će 27. aprila huma­nitarni plesni koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim Črljenim križem.
Atraktivan program nudi rje­dje izvodjene koreografije. Ta­ko će publika po dugom vrime­nu ponovno viditi „Lijepu mo­ju Moslavinu“, „Stare splitske plesove“, „Baranjske plesove“, „Kordunske plesove“, „Podrav­ske svate“, „Tajnovitu Bilogoru“, „Goranski bal“ i druge.

»Mini Metron« je hrvatska kultur­na nagrada Hrvatskoga centra narašćaju za posebne ideje i is­ta­knuta dosti­gnuća na području očuvanja ili razvijanja hrvatske riči, hrvatskoga odnosno dvojezičnoga škol­stva, razmjene o­mladine, dizanje hrvatske samopo­uzdanosti i kul­tur­no­ga izražaja mla­dine i za ml­a­di­nu. Odluka sed­mero­člano­ga žirija za dodjelu nagrade »Mini Met­ron« za 2014. lj­eto je bi­la jednoglasna za Ml­a­du Tamburicu Uzlop. Termin za svetačnu dodjelu je predvi­djen za 17. jun. u Hr­vat­skom centru u Be­ču, Schwindgasse 14. Onde ćedu Uzlopci p­o­kazati i prigodni program.

Umirovljeni i dugoljetni farnik u Klimpu­hu, prof. dr. Št­efan Geošić je 28. februara odlikovan »Kulturnom nagradom gradišćanskih Hrvatov« za 2014. ljeto. Nagradu u obliku brončane skulpture To­me Rešetarića su mu dodilili po maši u crikvi u Klimpuhu, ku je muzički oblikovao doma­ći Crikveni zbor Klimpuh s na­rodom, a sa­mu sveta­čnost je pratio Crikveni zbor Trajštof sa solisticom M­a­rijom Herczeg Lentsch. Nagradu je po 11. put dodilio Koordinacijski od­bor gradišćan­skohrvatskih društav i organizacijov za is­taknuto djelovanje na podru­čju kulture.

U Štajerskoj zemaljskoj knjižnici u Grazu otvorena je 25. februara hrvatska čitaonica ka ima oko 1200 knjig ke je prikupilo i katalogiziralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a nadopunjavat će se i novimi izdanji.

GRAZ — „Radujem se otvorenju prve hrvatske čitaonice u Zemaljskoj knjižnici u Grazu, što je znak naše bliske suradnje, ali i poticaj unapređenju naših partnerskih i prijateljskih odnosa“, rekao je savjetnik za kulturu, gospodarstvo i europska pitanja u pokrajinskoj vladi Štajerske Christian Buchmann.

U Kugi u Velikom Borištofu su petak navečer, 27. febr­u­a­ra održali prvi literarni ve­čer pod geslom Mate Meršića Miloradića „mudrosti pun or­mar“. Pri tom su Robert Su­čić, Gizela Čenar i Martin Živković predstavili svoje naj­draže štorice, crtice odnosno pjesmice na gradišćansko­hr­vatskom jeziku. Čitali su tekste različnih autorov. Ini­cijativa za ov večer je došla od Franje Bauera.

Med zapadnougarskimi, da­nas gradišćanskimi Hrvati se je po današnjem (po)zn­a­nju biblijski tekst u njevom jeziku pojavio 1732. ljeta pod naslovom Horvaczko evan­gy­­elye s mukom Kristuševom i malim katekizmušem. Ne zna se, ki je prireditelj toga. Morebit bi jezična analiza mogla na to pokazati. Had­rovics misli, da je morao biti ki ježuit ali mogao biti i ki franjevac.

Svaki kulturni narod je do­šao po putu opismenjivanja prik Biblije do svoje ugledne pismene kulture. Ni Hrvati, ni gradišćanski Hrvati nisu bili iznimka na tom putu. Vjera i Crikva im je dala praktično znanje pisanja i čitanja u ruke, da bi tako la­kše razumili rič Božju i stupali po putu vječnoga spase­nja. Nažalost, nikada nam nisu pojasnili ta grudasti put u školi: ili ga nisu (po)znavali ili nas nisu kanili upo­znati s njim (ar bi mogli doj­ti na ideju usporedjivanja) ili nikomu nije bilo onako či­s­to jasno koliko to znači za svist, kulturu i narodno(sno) držanje jednoga naroda.

BEČ – O Kristijanu Krekoviću se u vrime Jugoslavije ni­je govorilo, jer je bio (politički) emigrant. Takaj i bečkim Hrvatom poznata Cika Mikolčić ga je osobno poznavala, a pi­sac ovih retkov se je (na pro­š­nju njegovoga zemljaka Mija Jurića) bavio istraživanjem nj­egovih bečkih dani tr pronašao njegov bečki katalog iz 1958. ljeta. Kreković je bio Napretkov stipendist za be­čkih studijov, pak se time ovo bečko društvo i danas ponosi.

Na inicijativu profesorice hr­vatskoga jezika na Panonskoj gimnaziji u Gornjoj Pulji, mr. Gizele Čenar, u 1994. ljeta je omogućio tadašnji di­rektor škole, Karl Wiltschko utemeljenje tamburaškoga orkestra a stručnu pomoć je Gizela Čenar dostala takaj od profesora Bože Potočnika, poznatoga hrvatskoga kompozitora i a­ranžera za tamburašku gla­zbu širom Hrva­t­ske. Hrvatsko kulturno dr­u­štvo u Gradišću  je uz druge pomagalo pri fina­n­ciranju tamburov. Nova direktorica ove škole, mr. Helga Fabšić, ka je rodom iz Pinkovca, je naglasila pri slavlju P­­anoncev da u o­čuvanju narodne grupe i manjin­skoga jezika na­ša škola ima kon­tinuiranu i odr­živu funkciju“.

Hrvatski centar u Beču dodilio je Kulturnu nagradu »Metron« za 2014. lj. hrvat­skomu veleposlaniku u Austriji Gordanu Bakoti. N­a­gr­a­da »Metron« je u obliku po­velje i trofeje, to je blok kris­talnoga stakla, u kom je po strani ugraviran logo nagrade ka se dodiljuje od 2008. ljeta. Nagradu je Bakoti uru­čio predsjednik Hrvatskoga centra mr. Tibor Jugović.