Već nego tisuć ljet je rozmarija cijenjena raslina. Latinsko ime Rosmarinus officinalis joj dolazi od riči „ros marinus“, ča u prijevodu znači „morska rosa“. Da bi ona mogla rasti, joj je dost vlažan vjetrić s morja. Grčki študenti su si rozmariju stavljali na glavu kad su se pripravljali na ispite. Narodna medicina je vjerovala, a i danas vjeruje, da rozmarija potiče i jača memoriju. Staro vjerovanje da duha rozmarije stimulira pamćenje, su dokazali znanstveniki. Rozmarija potiče cirkulaciju i tok krvi prema moždjanom ter na ta način poboljšava koncentraciju i liječi glavobolju. Zato bi si mogli u lončacu rozmariju postaviti na stol ili na mjesto, kade se dite uči i verificirati nje efekt. Zato je rozmarija simbol mudrosti, ar jača pamćenje.
Rozmarija je posvećena božici lipote i ljubavi, Afroditi, i tako je ona i simbol ljubavi. U staroj Engleskoj je rozmarija bila simbol vjernosti. Iz toga je nastao običaj, da se na piru/veselju pratež kinči rozmarijom. Rozmarija svitlolilastoplavo cvate od ožujka do svibnja, a koč u rujnu procvate po drugi put. Nje prvobitna domovina su mediteranski kraji, kade raste u zemlji, ka je bogata kalcijem, u suhoj klimi i na slanom morskom zraku. Danas ona raste po cijeloj Europi. Najdraži su joj sunčani kameniti kraji. Ona ne potribuje mnogo vlage, ali ne godi joj ni mraz. Ona sadrži eterična ulja, čiji kvalitet ovisi o klimi i o sunčani i čuvani položaji. Študije velu da ulje rozmarije more prepričiti rak kože, ar brani kožu od škodljivoga ultravioletnoga zračenja. Znanstveniki su dokazali, da ulje rozmarije ublažava boli kod reumatskih betegov. Rozmarija se mnogo hasnuje u južnoeuropskoj kuhinji. Ako se šparno hasnuje, je ona izvrstan začin povrću, osebito krumpirom, mesu, ribam i mekim sirom. Male listi se fajno nasikljaju i dodaju jilu. Friške kitice se moru i osušiti.
S obzirom da rozmarija ima jaku aromu, paše uz česan, citronu, origano, timijan i plivice/majaronak. Na tipično mediteranski način si moremo speći i kruh. Rozmarija je glavna dekoracija focaccie, talijanskoga kruha.
Rozmariju su naši stari stavljali u zipku novorodjenoga, ali je ona bila i mrtvački cvijet. Svenek je uživala velik ugled kod naroda, ki je spleo mnoge legende. Povida se da su cvijeti rozmarije bili bijeli, ali su uplavili, kad je Divica Marija prik rozmarijinoga grma, za kim se je skrivala prilikom biga u Egiptom, hitila svoj plavi plašć.
(Agnjica Schuster)