Iako je ljetošnji april prilično hladan, se more po kupci zemlje na lapti i u vrti viditi, da su ljudi počeli saditi krumpir. Ako imate sada želju, da i Vi isprobate sadnju krumpirov, more se reći: Još nije prekasno. Do sredine maja postoji mogućnost, da se još sadu kasne sorte krumpira. Kako se sadi ovo svestrano povrće i nač se triba paziti, morete čitati u ovom broju KROZ LJETO KROZ VRT.
Odabir sorte u klijanje krumpira. Nevjerojatnih 400-500 vrsti krumpira se pozna u naši kraji. Dokle se u supermarketi more kupiti samo par njih, imate u vrtu mogućnosti saditi cijelu paletu. Morate samo znati, kakove kanite: Rani krumpiri mišljeni su za brzu potrošnju po ljeti. Kasniji krumpiri se bolje držu kroz zimu.
Preporučuje se sadnja različnih vrsti. Na ov način se ne triba veliko skladišće, nego se moru krumpiri kroz cijelo ljeto zeti iz vrta. Ako se kasni krumpiri kanu ipak čuvati kroz zimu, dobro je po sušenju lišća još malo čekati, da krumpiri dostaju tvrdju gulinu.
Zapravo se skoro svi krumpiri moru saditi. Prednost posebnih krumpirov za sadnju je, da su otporniji na različne betege i tako je urodja sigurnija. Prije sadnje krumpira se moru krumpiri staviti na svitlo mjesto, da bi klijali. Naklijavanje krumpira prije sadnje načinja rasline otpornijimi i daje im vrimensku prednost, ka se čuda puti i izražava u veličini urodje. Čuda puti krumpiri zadnjega ljeta sami od sebe (i ne uvijek hotimično) kliju i nam prišporu prvi korak.
Kamo saditi. Krumpiri volu sunčano mjesto u vrtu, da se njevo lišće po godini friško osuši. Ali krumpir rodi uglavnom u skoro svakoj zemlji. Samo jako mokra i teška tla mu ne odgovaraju. Za obdjelanje i trgadbu, znimanje su pravoda tla s visokim udjelom pijeska najpraktičnija. Krumpir bi po sebi podnosio monokulturu, ali se zbog različnih betegov i škodljivcev kot na primjer nematodi preporučuje — a to valja osebujno za domaći vrtljac — da se krumpir sadi samo svakih pet ljet na isto mjesto i da se drži odgovarajućega plodoreda (Fruchtfolge). Krumpir i paradajz trpu od istoga betega lišća, naime plamenjače ili peronospore. Beteg se širi šporami, ke vjetar odnese na druge rasline. Zato se preporučuje, da se paradajz i krumpir čim dalje jednoga od drugoga posadu, da se beteg ne more tako brzo širiti.
Kako saditi. Krumpiri u vrtu se sadu na sljedeći način. Grabljami ili malom motikom se načinjaju u razmaku od 60-70 cm brazde, ke neka budu kih 10 cm diboke. Sada se u razmaku od kih 30 cm položu krumpiri. Ako su jur klijali, onda klice neka kažu prema gori. Ljudi, ki se bavu s biljkami, rado dodaju krumpiru, ali i paradajzu ili tikvi, lišće gaveza (Beinwell). Lišće gaveza neka budu s jedne strani gnoj, s druge strani se misli, da činu rasline otpornijim protiv krumpirove zlatice. Brazde s krumpiri se zatvaraju.
Čim klica krumpir ga se mora s obadvih stran nagrnuti. Tako razvija već gomoljev i ne postoji pogibelj, da bi krumpiri došli na površinu i nastali zeleni. Gredicu s krumpirom se triba redovito zaljivati i dokle su rasline male je triba osloboditi od haluge. Čim se počinje lišće sušiti, se more iskopati krumpir. Iz jednoga posadjenoga gomolja će nastati 10-20 ukusnih krumpirov.