Živiti skupa, a ne jedan uz drugoga – to je bio cilj Kugine priredbe Ljetni tanac, prvoga dijela trodijelne serije. U seriji kanu približiti gradišćanske narode i je poticati na skupno djelovanje.

Veliki Borištof – „Latscho dives, üdvözöljük, pozdravljam vas, herzlich willkommen“, ovako je otvorila Katarina Mesner Kinda priredbu Ljetni tanac u Kugi i je s tim pozdravila goste večera na njevi materinski jeziki. Kuga si je naime za Ljetni tanac pozvala aktere iz svih narodnosti Gradišća. Romsku narodnu grupu je zastupio virtuozni Horváth Gipsy Band iz Sambotela, Nimce i regionalnu hijancišku kulturu je predstavila tancoška grupa iz Kerestura, ugarski dio Gradišća preuzeo je zbor Sridnjogradišćanskoga ugarskoga kulturnoga društva Pulyai Magyar Kórus, a Stinjačko kolo repre- zentiralo je Hrvate u Gradišću.

Trodijelna priredba u dvi ljeti

Priredba Ljetni tanac bila je prva od ukupno trih, u koj se Kuga posvećuje tematiki većjezičnoga i šarolikoga Gradišća. Kot je rekla moderatorica večera Katarina Mesner Kinda, se čini kot da gradišćanske etničke grupe živu samo jedna uz drugu, a ne jedna s drugom. Priredbe u Kugi kanu to preminiti. Uz Ljetni tanac, ki se je fokusirao na narodnu umjetnost, će se drugi dio na protuliće 2024. ljeta baviti autorskimi jačkami, a treći dio na jesen 2024. dičjimi jačkami. Ovu jesen ćedu na stranici Kuge objaviti najvažnije informacije o projektu i objaviti sadržaj prve priredbe.

Opširni uvodi u povijest i kulturno djelovanje

Ljetni tanac u Kugi je bio posvećen folklornomu tancu i narodnoj muziki u izvedbi profesionalnih i amaterskih grup. Ipak je priredba u Kugi nudila već. Katarina Mesner Kinda je pred svakom točkom opširno upeljala publiku u povijest pojedine etničke grupe u Gradišću: Od doseljavanja, prik manjinskih prav do današnjih redovito kreću u toj sceni i je sigurno shranjala novosti za manje upućene pohodnice i pohodnike priredbe.

Šarolik program s različnimi pristupi

Večer u Kugi je muzički otvorio Horváth Gipsy Band iz Sambotela. Prve gusle igrao je bratić pokojnoga velikoborištofskoga cimbalista Pištija Horvata, s kim je i po Beču nastupio. Horváth Gipsy Band je pokazalo, kako virtuozno, različno i ganutljivo se moru melodije ovoga panonskoga prostora prezentirati. Repertoar se je sastojao primarno od čardaš-melodijov, ke se moru i najti u folklornom izražaju Nimcev, Hrvatov ili Ugrov. Med njimi čardaš, ki se u Austriji zove „Čardaš iz Stinjakov“, jačka „Gusla mi se j ́potrla“, predjelana od bezbroj hrvatskih grup ili „Az a szép“, ka je veljek potaknula člane ugarskoga zbora na skupno jačenje. Romski profesionalisti izazvali su u publiki veliki, ga- nutljivi i zasluženi aplauz. Čisto drugačiji je bio program keresturskih tancošev. Oni su prikazali četire tance iz Gradišća. Uz pratnju štajerske harmonike iz razglasa tancali su polke, valcere, šotiš ili lendlere, korake, ki su i Hrvatom te regije poznati. Peljačica krovnoga Društva za narodnu kulturu Bettina Herović-Putz je med pojedinimi tanci razložila publiki imena korakov i regije odakle potiču. Za ugarsku narodnu grupu je bio predvidjen nastup tancošev Sridnjogradišćansko-ugarskoga društva. Pokidob su morali kratkoročno otpovidati, zastupili su je kolegice i kolegi zbora istoga društva. Oni su veseljem predstavili narodne ugarske jačke, ke su širom poznate i obljubljene. Kot druga tancoška grupa nastupilo je Stinjačko kolo, ko je velikom energijom prezentiralo tanac iz Posavine u Hrvatskoj, tance iz Stinjakov kot i vlašću koreografiju „Fešta“ s mišavinom tradicionalnih jačak i šlagerov iz Hrvatske. I ovde je predsjednica društva Sabrina Heitzer med tanci mogla opskrbiti publiku različnimi informacijami o tradicija, nošnji i djelovanju društva.

Tereza Grandić