Med pića, ka su znatno uticala na človičanstvo, brojimo kavu. Nje pradomovina je Etiopija. U Europu se je kava širila iz arapskoga svita, iz Jemena. U arapskom svitu se kava akceptira kot alternativa alkoholu. Ipak je se mnogo poduzelo, da se ljudem prepovi piti kavu, ar se je mislilo, da je ona opijat. Kavane su bile raskričane kot leglo tajnih komplotov, tračov i političkih raspravov.
U Europi se je kava počela širiti skupa s prosvititeljskimi idejami u 17. stoljeću. Postala je popularno piće intelektualcev, znanstvenikov, trgovcev i službenikov. Početkom 17. stoljeća su počeli otvarati prve kavane u zapadnoj Europi, prvo u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Prva kavana u Velikoj Britaniji otvorena je 1652. ljeta za vrime vladavine Olivera Cromwella. Do kraja stoljeća je pak otvoreno nekoliko sto kavanov. Kavane su bile javna mjesta, u ki su se sklapale trgovačke veze. One su bile mjesta za razmjenu informacijov i novosti i mjesta za političke rasprave. Hasnovale su se i kot uredi političkih partijov pak kot središća prosvititeljskih i revolucionarnih idejov. Kritičarov kavanov je bilo mnogo. Prvo su se protivili kavanam vlasniki krčam, kim se je smanjivao promet. Odredjen broj medicinskih stručnjakov je tvrdio, da je kava otrovna i da more prouzrokovati paralizu, impotenciju i mlednenje. Žene su u Londonu pokrenule još i peticiju protiv kave, ar da im muži piju toliko kave, da su neproduktivni i da se, s obzirom na vrime, ko čuču u kavana, človičanstvu grozi izumiranje. Potribno je napomenuti, da ženam tada nije bilo dopušćano pohadjati kavane. I sama britanska vlast kritizirala je kavane, odnosno slobodu govora u kavana. Kralj Karlo II. je pokusio zatvoriti kavane, ali zbog protestov je morao odustati od te prepovidi.
Arapski poluotok je pokušavao zadržati monopol nad produkcijom i eksportom kave, ča mu se je do kraja 17. stoljeća ugodalo. Prvi, ki su narušili arapski monopol, su bili Nizozemci, ki su dospili nabaviti sadnice kave i pokrenuti plantaže kave na Javi. Stoprv kad su Francuzi pokrenuli sadnju kave na otoku Martinique, se je počela širiti kava po svitu, osebito po Sridnjoj i Južnoj Ameriki. Najveći opskrbljivač kave je danas Brazilija.
Današnje kavane već nimaju čemeran renome. Kava je danas piće oko koga se ljudi sastaju, da bi se družili, razgovarali i razminjivali ideje i informacije.
(Čitajte drugi put o čaju.)
(Agnjica Schuster)