O kompostiranju se jako čuda piše i tanači. Med ostalim ga moru marljivi vrtljari sada na jesen presaditi.

Nedavno me je zabavljala sljedeća rečenica: „Humifikaciju radi priroda – kompostiranje radi čovjek”, ku sam čula u oni mnogi videi o kompostiranju. Ča je pametna autorica s tim kanila reći? Priroda će ti organiski materijal rastavljati, ako kaniš uticati na brzinu i kvalitet moraš i malo ča djelati.

Znanost kompostiranja – Za neke vrtljarice i vrtljare je kompost žila kucavica uspješnoga i plodnoga vrta. O kompostiranju postoji ada nevjerojatno čuda priručnikov, teorije i takozvanih do ́s and dont ́s. Kompost je prez sumnje kompleksno stvorenje i osebujno za one, ki kanu optimirati sve, se isplati stručno bavljenje tematikom. Ipak mi se koč-toč čini, da preveć teorije o praktički stvari već zaustavlja nego probudi želju za isprobanje. Takov kompost se more viditi i kot zanimljivi eksperiment u vrtu i gdo zna, morebit će funkcionirati i onda probuditi želju za točnijem proučavanjem materije.

Kako mora izgledati kompost – Jur kod ovoga pitanja konstatiramo, da ne postoji jedan oblik. Neki imaju samo neograničenu gomilu, drugi imaju drivene kise ili kakove stalce iz vlakna. Važno je, da je prema zemlji otvoren, da pušća sa svih strani zrak i da je praktičan. Praktičnost se na primjer poviša, ako imate dva komposte jedan uz drugoga. Onda morete djelati u dvi faza i kompostiranje se ubrzava. Sad smo kod ovoga drugoga dijela rečenice, kade človik mora i ča djelati. Veljek na početku: Kompost će se naravno stvoriti i prez toga, samo ćete morati duglje čekati.

Nastaviti i presaditi kompost – Od ove točke pišem samo iz vlašćega iskustva, jer i o tom, ča se smi sve hititi na gomilu, se peljaju diskusije. Uglavnom hitim sve ča vrt i moja ruka tako producira: Pokošenu travu, svakorjačko lišće, gnjilo sadje, halugu i ostatke iz kuhinje. Jedino rasline s gljivičnimi betegi vozim na drugo mjesto (morebit to uopće ne bi bilo potribno). Ovo sve hitimo na „gnjoj”, kako ga ljubezno zovemo, iako živinskih otpadov uopće nije. Kompost s dvimi komorami stoji uz veliki bazak, ki mu daje malo hlada i se ne isuši tako friško. Neki ljudi zaljivaju kompost, da bi bio dost vlažan. Ako se redovito hiti gnjilo sadje i ostatki povrća, daju i oni ovu potribnu vlagu. Dvakrat u ljetu se onda posvećujem njemu. Presadim ga. A sada je jasno, zač je praktično imati dva komposte jedan uz drugoga. Vilami obrnem cijeli kompost. To se da dobro kombinirati s grabljenjem lišća odnosno zadnje košnje trave. Kad po nekih 20 centimetrov bolu moje ruke od uvijek istoga gibanja, idem grabiti lišće i namećem tanak sloj lišća. Na ov način ne moru nastati sloji jednoga te istoga i proces humidifikacije se ubrzava. Ovo presadjenje je navodno i dobro, da dojde zrak u kompost, ča takaj ubrzava. Za mene ima drugu prednost. Dolnji sloj komposta je obično jur kompost i morem ga veljek koristiti za gredice na primjer kot „zimsku deku”. A drugi kompost? Ta će biti na protuliće gotov.