Gradišćanskohrvatski jezik pripadnikom manjine ne nudi šanse za ekonomski napredak. Zato ga oni kumaj još tradiraju iz generacije u generaciju. Ne postoju djelatna mjesta, za ka je potribno jezično znanje ili za ka je propisano hasnovanje jezika.
Gradišćanskohrvatski nima hasni
Još jedan uzrok za napušćanje jezika, takozvani language shift, je diskriminacija i mišljenje pojedincev, da gradišćanskohrvatski jezik nima hasni. Treti uzrok postoji u manjkavoj jezičnoj izobrazbi i operacionalizaciji propisov za dvojezično podučavanje. Učiteljem fali potribno jezično znanje, a tako ni jezično podučavanje nije zadovoljavajuće. Jezični nivo ni učiteljev, a ni školarov nije evaluiran, a ne ocjenjuje se ni to, je li subvencioniranje odredjenih projektov ima smisla za manjinu ili ne.
Gradišćanskohrvatski nije cijenjen
Kad neki jezik nije ekonomiziran, to škodi njegovomu imidžu. Zbog čemerne reputacije se govorniki odvraćaju od svojega materinskoga jezika i preuzimaju onoga s boljimi ekonomskimi izgledi, onoga ki je lukrativniji, a to je naravno nimški. Ov fenomen je poznat po cijelom svitu i se vidi i kod drugih manjin, ne samo kod Gradišćanskih Hrvatov.
Stanje ugroženoga jezika
Premda je gradišćanskohrvatski jezik u Gradišću dodatni službeni jezik i kot nacionalni varijetet standardiziran gramatikom i rječniki, je okrnjen opsolescencijom. Opsolescencija je stanje ugroženoga jezika kratko prlje nego izumira. Tipično za takov jezik je, da se kumaj hasnuje u javnosti i da ga ljudi kumaj znaju govoriti. Pojave opsolescencije ili jezične erozije su gramatikalizacija i releksifikacija.
Ča značu gramatikalizacija i releksifikacija
Gamatikalizacija opisuje promjene u jeziku, za vrime kih gramatički markeri polako nestaju. Elementi gramatike se preuzimaju iz superstrat jezika (nimški) u supstrat jezik (gradišćanskohrvatski). Posljedica toga je propadanje jezične supstancije. Releksifikacijom se leksikon jednoga jezika nadomješćuje vokabularom drugoga jezika. Jezik, iz koga potiče leksikon, se zove lexifier. U našem slučaju je nimški jezik lexifier. Releksifikacijom se stapaju, kreoliziraju, jeziki. Za to su naravno potribni jezični kontakti.
Revitalizacija jezika
Uz masivno napušćanje jezika postoji i intendirana revitalizacija. U tom slučaju država postavlja ustanovu za jezično planiranje sa zadaćom istraživanja i izgradjivanja jezika pak implementiranja strukturnoga plana za revitalizaciju. U pogledu na gradišćanskohrvatski jezik to zasad nije predvidjeno. U medjuvrimenu jezik umira i dramatično se smanjuje broj gradišćanskohrvatske manjine.
(Agnjica Csenar-Schuster)