Zvijezde su plinovite kuglje, od kih postoji galaksija. Šaca se, da naša galaksija ima najmanje 100 milijardi zvijezd različnih veličin, farbov i starosti. No svim je skupno da energiju, ku emitiraju kot svitlost i teplinu, dobivaju iz nuklearnih reakcijov, a to su fuzije, ke se zbijaju u središću zvijezde. Najveće zvijezde svoje gorivo trošu velikom brzinom i njev životni vijek je znatno kraći nego kod manjih zvijezd. Zvijezde svoj „žitak“ završavaju u kolosalni eksplozija supernove. Prosječne i male zvijezde kot i naše Sunce, zvano žuti patuljak, živu i već nego deset milijardi ljet. Najmanje zvijezde svoje gorivo trošu tako šparno, da moru opstati još duglje.
Kad gledamo noćno nebo, je svaka od zmigajućih točkic, ke vidimo, po jedna zvijezda. Neke su još i višestruke. Ali to se more viditi samo teleskopom. Za vrime najškurijih noći i bistre atmosfere, je golim okom moremo viditi nekoliko tisuć. Ali teleskop će nam ih otkriti i sto tisuć. Ipak je to samo mali dio ukupnoga broja zvijezd u našoj galaksiji, od kih vidimo samo one najbliže.
Prvi svemirski susjed nam je a-Centauri, kamo bi svemirska sonda putovala nekih 50000 ljet. Druge zvijezde su još mnogo dalje.
To nam kaže, da je naš Sunčeni sistem mali izoliran otok u neizmjernom svemirskom prostoru