Ne samo na svitskoj političkoj pozornici se zaoštrava situacija, nego i na europskoj a još točnije na sridnjoeuropskoj: Trump i Kim Jong-un se „kreću“ na rubu atomskoga sukoba, Europska unija je usred teške opstojne krize a Višegradske države Poljska, Češka, Slovačka i Madjarska se suprotstavljaju centralnoj Europskoj uniji u mnogi pitanji, a pred svim i u tom da nikako ne želju primiti izbiglice ili migrante iz zemalj Tretoga svita i iz zaraćenih držav. Dodatno je EU nesrićna s Bugarskom i Rumunjskom, ke kao članice EU nikako ne moru napredovati, a pred vrati stoji i Srbija, ka bi — kako se čini — takaj kanila u EU. Srbija je jur jednoč slomila sridnju Europu i poslala Monarhiju „k vragu“. Ako pak jako pojednostavljeno repliciramo uzrok Prvoga svitskoga boja i strašnih posljedic toga, od toga se Europa još dandanas nije oporavila, nije izliječila. Po Drugom svitskom boju se je Europa raspala na dva velike bloke, a raspad Sovjetskoga saveza je omogućio da se zemlje i države s nje zapada opet približu Zapadnomu bloku Europe a tim i Sjedinjenim Američkim Državam.
No, s okupacijom ili osvajanjem Krima je Rusija opet snažno pokazala, da se ne želji podati ni Amerikancem ni Nato-u. Kina je počela masivno investirati u jugoistočnoj Europi. A Srbija još ne zna kamo kani ili kamo će. Opet je na Srbiji, će li uticaj Rusije nastati opet jači u ovom dijelu Europe, i ne manje je važno, kamo ćedu se okrenuti članice Višegradske skupine. Čini se paradoksalno, ali okrenuti se prema Istoku, dakle Rusiji znači diboko zapadanje u nacionalizam. Okrenuti se prema Europskoj uniji znači odustajanje od mnogih vlašćih nacionalnih idejov i ciljev — u korist veće zajednice kakova je EU.
Austrija se u tom pitanju nahadja u škripcu, jer još od 1945. ljeta je orijentirana prema Zapadu, to je Nimškoj, Francuskoj i Ameriki. Ali direktni susjedi su ipak Slovačka i Madjarska, a ni Poljska nije tako daleko niti ne Srbija. Ova na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem je u zavidnoj situaciji, da se za nju naticaju i Rusija i Kina a ne smimo zabiti ni arapske zemlje — a pravoda i EU.
Srbija je u interesu i svim i dalekovidnim političarom i gospodarstvenikom u Austriji, ki želju da bi se Srbija čim prije pripojila Europskoj uniji, u pod tu cijenu, da bi došlo do „Europske unije dvih brzin“. Srbja ima centralnu ulogu u Zapadnom Balkanu.
Obadva koalicijski partneri u Austriji su poznati kao zagovorači Srbije. Da se Strache i Gudenus udvaraju pred svim i srpskoj zajednici u Austriji je dovoljno poznato. Narodnjaki Leitli i EU-komesar Hahn su zagovorači pristupa Srbije čim prije EU, naravno uz uvjet da onde ojačaju demokraciju i gospodarstvene reforme.