Od 1991. ljeta se dodiljuje »Kulturna nagrada gradišćanskih Hrvatov« onim ljudem, ki djeluju na korist hrvatskoga jezika, kulture kao i identiteta ove narodne grupe. Cilj je, da izabrani gremij — najprije je to bio Jour fixe hrvatskih društav i organizacijov a od 2010. je to ponovno oživljeni i reaktivirani Koordinacijski odbor hrvatskih društav i organizacijov iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske. »Kulturna nagrada gradišćanskih Hrvatov« na jednu stranu kani biti nagrada i odlikovanje kao i znak zahvale za jur dostignuta djela, istraživanja i spoznanja u korist gradišćanskih Hrvatov.

Na drugu stranu je cilj ove nagrade, da ohrabri kulturne djelatnike, aktiviste i znanstvenike, da osebujnu pažnju i nadalje posvetu kulturi, kulturnomu životu i napretku narodne grupe ili u detalju ili u cjelini. U svojoj odluki nedavno pri sastanku Koordinacijski odbor je jednoglasno odlučio ovu nagradu za 2011. ljeto dodiliti mr. Branku Kornfeindu, kulturnomu djelatniku i neumornomu pokretaču i motoru u hrvatskom pokretu. Uza to je laureat desetnik i angažirani hrvatski farnik u Pandrofu i Novom Selu na Hati.
 

BEČ/BRNO/POŽUN/SAMBOTEL/ŽELJEZNO — Koordinacijski odbor društav i organizacijov gradišćanskih Hrvatov kao nepolitički i nadstranački gremij sa širokim spektrom djelovanja i s težišćem pred svim i na kulturnom djelovanju predlaže kandidate i prima predloge a konačno i odlučuje gdo neka bude odlikovan ovom »Kulturnom nagradom gradišćanskih Hrvatov«, najvišim odlikovanjem ko sama narodna grupa dodiljuje.

Nagrada = skulptura (odliv od bronce) za ovu nagradu  je umjetničko djelo gradišćanskohrvatskoga kipara Tome Rešetarića. Skulptura kaže pet figurov kako se skriju i jedna drugu pokušava braniti odnosno čuvati od nečega. Tih pet figurov se more interpretirati i s Hrvati u pet zemalj, ke povezuje suradnja: u Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Slovačkoj i Ugarskoj. More se tumačiti i tako, da pet autohtonih narodnih grup u Austriji skupno išće zavičaj (kad je stvorena ova nagrada, Romi još nisu bili priznati kao autohtona narodna grupa). Treta moguća interpretacija je, da su se skupa našli i da jedan drugoga podupiraju svi naši Hrvati u Gradišću, od sjevera do juga: Hati, Poljanci, Dolinji, Vlahi i Štoji.

• U 1991. ljetu čašćen je kao prvi i odlikovan ovom »Kulturnom nagradom« etnokoreolog i koreograf dr. Ivan Ivančan iz Hrvatske. Nagrada mu je dodiljena na predlog folklornoga ansambla Kolo-Slavuj, ki je to ljeto slavio 20. obljetnicu utemeljenja. Ivan Ivančan je postavio sve skupa sedam gradišćanskohrvatskih koreografijov (za Kolo-Slavuj i za Tamburicu Uzlop).
• U ljetu 1992. ovom nagradom odlikovana je književnica i pjesnikinja kao i dramatičarka i režiserka Ana Šoretić iz Cogrštofa. Ana Šoretić je pokrenula suvrimenu kazališnu scenu u svojem domaćem selu i je utemeljila kazališnu grupu. Uz nekoliko svojih knjig je autorica monografije o poznatoj slikarici sr. Elfriede Ettl i je objavila monografiju o slikaru Rudolfu Klaudusu.
• U ljetu 1993. odlikovane su dvi zaslužne osobe i istaknute ličnosti gradišćanskih Hrvatov. Dijecezanski biškup ddr. Štefan László prilikom njegovoga 80. rodjendana i emeritiranja — kao i prof. Feri Sučić prilikom njegovoga 75. rodjendana i izdavanja prve CD-ploče s Tamburicom Klimpuh. 
• U 1996. ljetu je ovo odlikovanje primio prof. dr. Augustin Blazović, benediktinac za njegove zasluge u vezi s književnošću (drame i pjesme).
• U 1999. ljetu je odlikovani dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Hazu akademik dr. Nikola Benčić za njegovo sveukupno kulturološko, znanstveno i istraživačko djelo,
• U 2004. ljetu jezikoslovac  mr. Ivo Sučić, glavni je urednik prve znanstvene Gramatike gradišćanskohrvatskoga jezika kao suautor gradišćansko-hrvatsko-nimškoga rječnika  (1991.). Ivo Sučić je i prevoditelj trih dičjih knjig i mnogobrojnih igrokazov.
• U 2010. ljetu je ovu nagradu primio kompozitor prof. Štefan Kočiš, ki je svojim istraživačkim i skladateljskim djelovanjem vrlo i nezaboravno obogatio muzičku povijest a tim i kulturnu scenu Gradišća a u posebnom i grad. Hrvatov.

U svojem obrazloženju o odluki za Branka Kornfeinda izjavio je Koordinacijski odbor kako „…Branko Kornfeind, ki je 29. februara o. lj. svečevao svoj 60. rodjendan, je puno doprinesao očuvanju hrvatske kulture a posebno i tradicionalne muzike kao i crikvene glazbe kod gradišćanskih Hrvatov. Puno toga je pokrenuo u korist gradišćankih Hrvatov ča je od trajne vridnosti i jur duga ljeta ostavlja svoje pozitivne trage i slijede ne samo na očuvanju, nego i daljnjem razvijanju samosvisti i pouzdanosti ove narodne grupe kako u austrijskom dijelu Gradišća tako i u Beču a takaj i kod Hrvatov u Češkoj, Slovačkoj i Ugarskoj. Utemeljio je tamburaške i folklorne grupe na Stinjaki, Novom Selu i Bijelom Selu, pouzdani je pomagač i organizator pri najrazličitiji hrvatski kulturni priredba i se posebno zalaže i za dicu i mladinu, pred svim i u pogledu na vjerski odgoj ali iznad svega i na podučavanje hrvatskoga jezika i na narodnosni opstanak. Kao takov je posebno obljubljen i kod mladih ljudi a uspješno djeluje i na povezivanju i sporazumivanju narodnosti i narodi i sa ,starom domovinom’.“

Dodjela nagrade će biti subotu, 12. maja (početak s večernjom sv. mašom a pak svetačnim aktom u dvorani u  Novom Selu na Hati.

(uredn.)