U medjuvrimenu širom Europe poznata inicijativa gradjanov za podupiranje narodnih manjin i etničkih skupin u Europi Minority SafePack je uspila. Inicijator ove inicijative u svi članica Europske unije je Federativna unija europskih narodnosti a posebno incijativa i predsjednika ove medjunarodne organizacije Vinczeta Loránta, za kim stoji zmožna madjarska nacionalna manjina u Rumunjskoj, ka se u toj postkomunističkoj državi bori za svoja manjinska prava.
Ovo je prva ovakova inicijativa gradjanov ka je stala na ovako široki temelji i ka je tematizirala slaba odnosno manjkajuća „manjinska prava“ na ovako širokom, sveeuropskom tlu. Ov Minority SafePack je pokazao i dokazao, da u odredjeni zemlja i država kod pripadnikov nacionalnih manjin postoji jaka svist, samopouzdanost a tim volja za narodni, jezični i kulturni opstanak. O nacionalni manjina govorimo, ako dotična zajednica živi u drugoj nego matičnoj zemlji ali ova brine za svoje vani i je političko i narodnosno zaledje dotičnoj manjini. To je na svaki način slučaj s Madjari u Rumunjskoj i Slovačkoj, svakako i s Nimci u Južnom Tirolu a bez sumlje npr. i s Danci u Nimškoj ili Nimci u Danskoj ali i u Poljskoj i Madjarskoj itd. O narodni majina ili etnički grupa govorimo uglavnom s pogledom na autohtone manjine, ke zapravo nimaju iza sebe nacionalnu državu, a domicilna država isto ne vodi brigu o nji odnosno ne u dovoljnoj mjeri. U ovu drugu grupu, autohtonih manjin, spadaju i gradišćanski Hrvati, ki imaju posebno teško. Takozvana „matična zemlja“ za nje jedva brine a domicilna država u pogledu na manjinska prava stoji daleko ispod europskoga standarda. Ali se u ovom javlja poseban fenomen, naime ova dodatna ugroženost ne stvara potriban otpor, nego ispira, slabi a konačno i briše narodnu svist ovih autohtonih manjin. Sve manje znaju sami o sebi, zgublja se dosadašnja narodna svist i preuzima se nova, druga. To se posebno dogadja s narodnimi manjinami — u Austriji je ta pojam još dalje oslabljen i govori i piše se samo još o „narodni grupa“ ča jur samo po sebi veli puno o tom kako sami sebe gledaju a pred svim i kako je gledaju državne oblasti u domicilnoj zemlji. Posebno su ugrožene narodne grupe onda ako iza sebe nimaju jaku ni odlučnu matičnu zemlju. Nimški Južnotirolci imaju jaku podršku u Austriji i Bavarskoj, Madjari u Rumunjskoj i Slovačkoj to imaju u Madjarskoj, koruški i štajerski Slovenci to imaju barem do neke mjere u Sloveniji. Ča ste tiče grad. Hrvatov se je s inicijativom Minority SafePack pokazalo, da je narodna svist jur jako oslabljena i da znatan dio njih već nije voljan dati svoj glas za prava svoje jezične grupe, nač je jur reducirana pred konačnom asimilacijom.