»METRON« za 2021. ljeto posmrtno Antoniju Sammartinu

Sedmeročlani žiri se sastao u srijedu, 16. februara 2022. da odluči o dodjeli Kulturne nagrade Hrvatskoga centra »METRON« za 2021. ljeto. Žiri je jednoglasno odlučio da ovu uglednu i prestižnu nagradu dodili posmrtno Antoniju Sammartinu, hrvatskomu aktivistu iz moliškohrvatske zajednice u južnoj Italiji. Sammartino je naglo i neočekivano umro lani u novembru, kratko po uspješnom završetku seminara Slavenske djelatne grupe unutar Federativne unije europskih narodnosti (FUEN) krajem septembra i početkom oktobra 2021. ljeta u Mundimitru i Vastu u južnoj Italiji.

BEČ — Sa smrćom Antonija Sammartina moliškohrvatska zajednica u Italiji je izgubila svojega pokretača, motora u najraznovrsniji hrvatski, kulturni, književni i društvenopolitički posli. Gradišćanski Hrvati su s odlaskom Antonija Sammartina izgubili uvjerljivoga partnera u mnogi skupni projekti, suborca za manjinska prava, a pred svim i prijatelja, ki je znatno ojačao kopču med Hrvati i Hrvaticami u Beču i Gradišću, a je neprestano gradio i širio most, ki je povezao moliške s gradišćanskimi Hrvati.

Kako žiri piše u svojem obrazloženju odluke za Antonija Sammartina:

Antonio Sammartino (60), koga je smrt nemilo iskinula iz života, je bio istaknuta ličnost unutar male hrvatske zajednice u južnoj Italiji. Njegovomu velikomu angažmanu i upornosti se ima zahvaliti da je znanje o svoji moliški Hrvati širio daleko prik talijanskih granic, i da su konačno — uz znatnu potporu i zastupnikov Hrvatskoga centra i Hrvatskoga kulturnoga društva u FUEN-u nedavno postali člani FUEN-a, ove velike obitelji narodnosti i nacionalnih i etničkih manjin širom Europe. Antonio Sammartino utemeljitelj je »Zaklade Agostina Piccoli« (po njegovoj, još u mladi ljeti u teškoj prometnoj nesrići izvana sela Mundimitra poginuloj mladoj hižnoj družici, slavistici Agostini Piccoli) u okviru ke je Antonio Sammartino sām, ali i uz pripomoć prijateljev, med kimi svakako triba istaknuti i Gabriela Blažetu i suprugu Vesnu Ljubić Sammartino, ostvario puno idejov, projektov i programov. Sve to je činio s ciljem očuvanja hrvatske riči unutar ove male hrvatske zajdenice, a je ujedno širio znanje i svist o njoj i u samoj Italiji, ali i u Hrvatskoj, Austriji i drugi zemlja. Uspio je i u tom, da se znanstveni svit, a pred svim i jezikoslovci i etnologi opširinije bavu s moliškimi Hrvati, ča je opet doprineslo ojačanju njevoga položaja u domaćoj Regiji Campobasso, ali i u cijeloj Italiji. Njegov stalni i nepopustljivi angažman bi posmrtno mogao biti uspješan, ako bi uz pomoć i Republike Hrvatske moliški Hrvati dostali poseban status u Italiji i bi konačno bili priznati kao narodna zajednica, a ne samo kao „stara“ jezična grupacija, kao do sada.

Kako nadalje piše u obrazloženju o odluku žirija „Posebna je bila veza Antonija Sammartina s gradišćanskimi Hrvati i svakako triba istaknuti i medjusobnu suradnju s Hrvatskim centrom u Beču i s folklornim ansamblom Kolo-Slavuj. Brojne su bile zajedničke priredbe u Beču, ali i u Kugi u Velikom Borištofu, pri ki je predstavio rječnik, kuharicu, knjigu o povijesti i doseljenju moliških Hrvatov iz stare u novu domovinu, uredniku nekoliko zbirkov pjesam iz redovitih književnih natječajev u Mudimitru kao glavni urednik dvojezičnoga časopisa »Riča živa/Parola viva«. Ne na zadnje je Sammartino kumovao uspostavljanju veze s mladom moliškohrvatskom muzičkom grupom KroaTarantata iz Mundimitra, ka je svoj drugi dom takorekuć „našla“ u Hrvatskom centru u Beču, a u medjuvrimenu su muzičari prem svoje mladosti postali tradicija na Hrvatskom balu u Beču. Na ovom balu, ki je održan ljetos po 75. put (iako samo virtualno) su ovi mladi moliški Hrvati i ljetos opet bili jedan od vrhuncev.“

Puno svega bez Sammartina ne bi bilo, a puno svega sada leži u ruka njegovih nasljednikov da ostvaru i nastavu ča je on bio zamislio još za živoga.

Hrvatski centar u suradnji s FUEN-om, Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, ali pred svim i s aktivisti iz Mundimitra predvidja dodjelu ove nagrade najvjerojatnije u ranu jesen. To bi se pak moglo povezati s popularno-znanstvenim skupom o pokojnom geodetu i predsjedniku »Zaklade Agostina Piccoli« Antoniju Sammartinu, njegovom znanstvenom djelovanju a pred svim i o moliški Hrvati općenito.

»MINIMETRON« za 2021. profesorici hrvatskoga jezika Adrijani Markon Jurčić & Udrugi OBZOR za kreativni razvoj dice i mladih

Sedmeročlani žiri za dodjelu kulturne nagrade Hrvatskoga centra u Beču narašćaju »MiniMetron« se sastao srijedu, 16. februara o. lj. Iz predloženih kandidatic i kandidatov i omladinskih inicijativov žiri je jednoglasno zaključio, da je dobitnica »MINIMETRONA« za 2021. ljeto profesorica hrvatskoga jezika Adrijana Markon Jurčić i njezina Udruga OBZOR za kreativni razvoj dice i mladih.

BEČ — Adrijana Markon Jurčić je profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i je uza to završila studij komparativne književnosti, a 2014. ljeta se s obiteljom doselila iz Zagreba u Beč. U Zagrebu je sedam ljet djelala kao urednica u redakciji novin i još sedam ljet kao profesorica u prestižnoj gimnaziji.

Ljubav i svist prema hrvatskom jeziku i kulturi, kao i želja za profesionalnim angažmanom na području hrvatskoga jezika su je dopeljali do Hrvatskoga centra u Beču kade je i proširila svoje veliko znanje i detaljnije upoznala i gradišćanskohrvatski jezik. Svojom otvorenošću po pitanju jezika i jezičnih varijantov, kao i novimi pristupi u djelovanju s dicom, proširila je jur postojeće jezične ponude za dicu.

Nje udruga OBZOR za kreativni razvoj dice i mladih tako djeluje unutar Hrvatskoga centra s ciljem da se dica i mladi u svi aktivnosti služu hrvatskim jezikom u svi njegovi varijanta. Kroz to razvijaju vještine govora i pisanja i obogaćuju svoj vokabular.

Upravo svojim kreativnim pristupom jeziku je doprimila novi input u djelovanju s dicom, a s tim dica osvišćuju vridnosti hrvatskoga jezika i se uču kreativno misliti, izražavati i djelovati na materinskom jeziku.

U poslovnom životu je isto tako posvećena hrvatskomu jeziku i trenutno djela kao asistentica za hrvatski jezik u tri škola u Gradišću.

Nje djelovanje na području jezika otkrio je i Hrvatski akademski klub (HAK) tr je Adrijana Markon Jurčić bila angažirana kao predavačica na prikgraničnom jezičnom tečaju ki se je lani održao u Zadru.

Kako je rekla glasnogovornica žirija, Jelena Tyran, za sada je još otvoreno kada i na kakov način će se predati ova nagrada. Na svaki način će to biti još u razdoblju do junija ovoga ljeta.