Iako se u juliju more uživati u cijelom redu friškoga povrća iz vrta, je sada i pravo vrime, da se misli na jesensku i zimsku sezonu. Povrće, ko kanimo jisti po hladni miseci, triba odredjeno vrime, da dozreja. U hladni miseci kumaj još raste.

Po zimi su gredice po vrti čuda puti prazne i nepokrivene. Čuda ljudi misli, da se po zimi ne more uzgajati povrće. Medjutim se u naši kraji s blagom klimom more još dugo u zimu barem djelomično živiti od vrta. Da se opskrba friškim povrćem po zimi ugoda, se triba na vrime, ada najkasnije sada, planirati.

Sitva u pravo vrime

Pravi termin za sadnju zimskoga povrća, odvisan je od datuma prvoga mraza. To more po regija jako varirati. U Gradišću se je prvi mraz u zadnji ljeti uvijek kasno pojavio. Lani naime stopr u novembru. To je važno znati, da bi povrće prije prvoga mraza još imalo dost vrimena, da naraste na poželjenu veličinu. Čim niže su temperature, tim manje povrće raste. Jako mlade rasline i čuda puti nisu tako otporne od hladnih temperaturov nego velike.

Kako brzo raste povrće?

Pravoda, ako velimo povrće, u ovom slučaju ne mislimo na paradajz ili tikvice. Oni vani u hladni temperatura ne moru preživiti. Postoji ali cijeli red drugih vrsti povrća, ke izdržu ili malo pokriveno ili čisto prez svega niske temperature. To povrće se more podiliti u tri kategorije: Povrće, ko brzo, sridnje brzo i polako raste. Povrće, ko brzo raste, triba obično otprilike 40 dan od sitve do zrelosti. To su na primjer različne salate kot rukola, rapuncel, endivije ili cikorije, ali i špinat ili pak choi tribaju samo kratko vrime, dok se moru odrizati. To su zato i vrsti povrće, ke se moru posijati u gredice, ke se stoprv u jesen ispraznu. Malo duže tribaju rotkvice, različne ripe, zeleni kelj, kolrabi, blitva ili puri. Oni tribaju u prosjeku 55 do 70 dan do zrelosti. Najduže triba povrće kotno kelj pupčar, mrkve, luk i pastrnak. Od sitve triba ovo povrće do 100 dan dokle je zrelo. Za ovu zadnju kategoriju je sada naj-najkasniji trenutak sitve. Rasline posaditi se sada na svaki način još moru.

Iskati najbolje partnere

Zimsko povrće se obično sadi u gredice, kade je u ovom ljetu jur ča raslo. Zato se preporuči, da se povrće iz iste familije ne sadi jedno za drugim — u najgorjem slučaju se na ov način moru širiti betegi. Povrće iz iste obitelji nadalje potribuje obično i iste hranjive tvari, kih po drugoj sitvi već nije. To ne škodi samo povrću, nego i samomu tlu. Po ljetnom kelju ili zelju se na primjer more posijati salata ili rotkvice, ke ne tribaju toliko hranjivih tvari.