Kljetu, 2021. ljeta, Gradišće će veliko slaviti 100 ljet postojanja kao najmladja savezna zemlja tada nove Republike Austrije. U Koruškoj jur ljetos slavu »100 ljet koruškoga narodnoga glasovanja“ pri čemu je stanovničtvo u tadašnjoj južnoj Koruškoj po raspadu Austro-Ugarske Monarhije — uz 80 posto nimškoga pred svim i 60 posto, dakle većinom slovensko — jasnom većinom odlučilo da će južna Koruška ostati kod Austrije a ne da će se pripojiti tadašjnoj novostvorenoj kraljevini Slovencev, Hrvatov i Srbov (Shs), ča je pak kašnje, po najprvom pokušajem kolaboracije s Tretim Reichom nastala komunistička Jugoslavija.
Premda su tadašnje austrijske političke oblasti Slovencem u južnoj Koruškoj obećale sve da ćedu se poštivati i podupirati kultura i jezik ovoga dijela stanovničtva — starijega na tom području od Nimcev — broj Slovenkov i Slovencev se je rapidno, mogli bi reći i katastrofalno smanjio do dana današnjega.
Paralele Hrvatom i Hrvaticam u Gradišću su očite. Broj hrvatskoga stanovničtva se je dramatično smanjio u minulih 99 ljet. U neki seli Hrvati u Austriji i Madjarskoj, Slovačkoj i Češkoj su uopće nestali. Pogledajmo na još jednu paralelu sa Slovenci u Koruškoj. Na web-strani Koruškoga saveza borcev u otporu (Kab) — Dokumentacijski arhiv austrijskoga otpora (Döw) ovo društvo navodi kao desno-ekstremnu organizaciju — piše sljedeće: „…narodno glasovanje je bilo odbijanje nacionalizma i votum, odluka za jedinstvo regije s pripadniki nimških i vindiških Korušcev“. Kao „vindišce“ nimškogovoreći ljudi u Monarhiji su označavali sve one, ki nisu govorili nimški. „Kašnje pak su nimško-nacionalni znanstveniki preuzeli ov pojam i su tim etablirali grupu, ka se je mogla ograditi od slovenske“. Iz lingvističkoga gledišća vindiški nije poseban jezik, to je „slovenski, ali kako je uobičajeno u dvojezični područji, svoj uticaj na ta jezik su ostavili i drugi jeziki, u ovom slučaju nimški“. „Vindišci su bili »bolji Slovenci«, »nimškiji«. Drugi opet su dalje govorili slovenski, su se borili protiv nimške dominancije, kašnje protiv fašističkoga naci-režima.
Redovito se naglašava od drugih i od nas samih, zato kad bolje ne znamo ili kad su nam tako rekli, da se situacija a tim i položaj Hrvatov u Gradišću ne dā prispodobiti sa Slovenci u Koruškoj. A s pogledom na političku povijest je to do (neke mjere) još i opravdano. Ali ako bacimo svitlo na jezik, onda nam se pokazuje zastrašujuća paralela. Ako u gornjem odlomku zaminimo vindiški s gradišćanskohrvatski nam se otvaraju oči, ćemo uviditi u ki smir se jur dugo krećemo, komu smo išli na lepak i kade će to završiti.
Sami Slovenci se boju, da je za nje jur skoro prekasno. A kod nas sigurno nije bolje!