Ovoljetna proslava povodom 100. obljetnice narodnoga glasovanja u Koruškoj 10. oktobra (1920.-2020.) je dopeljalo do nove kvalitete u gledanju na narodnosnu odn. manjinsku politiku u Austriji. Iako brojni angažirani Slovenci i Slovenke u Koruškoj nisu zadovoljni su očekivali znatno oštrije i jasnije riči pred svim i sa strane njevoga mladoga zastupnika, ki je govorio na ovoj proslavi, more se objektivno ustanoviti, da je sve prošlo u vrlo jasnom duhu konsenza, dakle sporazuma med oficijelnom Koruškom i barem dvimi slovenskimi organizacijami, Zso-om Marjana Sturma na čijem čelu sada stoji mladi Manuel Jug, i Sks-om (Skupnost koruških Slovencev) na čelu s Bernardom Sadovnikom, u bīti službenim zastupnikom Slovencev postavljen od zemaljske vlade Koruške. Nsks na čelu s Valentinom Inzkom, daleko najveća organizacija koruških Slovencev, se je ćutio jako zapostavljen, ali je pak požrknuo, da ga je službena, tj. socijaldemokratska Koruška tako rivala na stran.
No, činjenica je, da je proslava u Celovcu 10. oktobra 2020. bila puno optimizma a vrh svega toga je bio, da se je savezni predsjednik Van der Bellen oprostio kod slovenske narodne grupe za sve ča je država Austrija zamudila i ča je Slovencem u Austriji uskratila. Moglo bi se, naravno ustanoviti: tolerancija prema Slovencem raste proporcionalno padu njevoga broja. Čim manje ih ima tim laglje spada i nekadašnjim zagriženim protivnikom, kao npr. nimškonacionalnomu Khd-u da smanjuju otpor protiv opravdanih potribovanj slovenske narodne grupe.
U ovom pitanju je dobrodošao kratak izlet u Južni Tirol. S opsidanjem Južnoga Tirola 1918. ljeta nasilno je ostvareno diljenje Tirola. Pretežno nimškogovoreće područje i ladinske Dolomitske doline pripojene su novoj talijanskoj nacionalnoj državi. Stanovničtvo najednoč već nije znalo kako pak kamo: šok otudjivanja. Slovenska narodna grupa u Koruškoj je svojim većinskim glasanjem za Austriju odobrilo njoj tudji politički sistem — a njev udio u borbi protiv okupacije Shs-države već ne stoji u pitanju. Tim manje je razumljivo — s pogleda Južnoga Tirola — kako čemerno je to domovinska država Austrija „vratila“ Slovencem. Austrija, ka se je tako srčano zalagala za zgubljeni Južni Tirol.
Od talijanizacije nekad jako ugrožena nimška manjina u Južnom Tirolu nije postigla pravo na samoodredjenje ali barem pošteno samoupravljanje. Bruno Kreisky je problem Južnoga Tirola dvakrat nosio pred Uno a u Tirolskoj zemaljskoj vladi je Južni Tirol desetljeća bila top-tema broj jedan. Iz ugrožene manjine je postao samosvistan narod ki ima čuvarnice, škole, dome a pred svim autonomiju. Smi i more se to prispodobiti.