Stalno Erdoğanovo nagražanje, da će pustiti izbiglice da poplavi države Europske unije ako mu ova ne daje još već pinez. Dakle neprestano ucjenjuje (erpressen) EU. U medjuvrimenu su turski ods. muslimanski nemiri poplavili jur i Beč, za ke se sada jur i službeno tvrdi da bi iza toga stala i tajna služba Turske i nje predsjednika Recepa Tayyip Erdoğana. A kao vrhunac svih tih „provokacijov“ protiv kršćanskoga odnosno prosvitljenoga (aufgeklärt) Zapada sada još i pretvaranje Aje Sofije u džamiju. Puno je toga, na čem Zapad momentano ima gristi, žvakati i probaviti.
Unesco i EU žalu zbog odluke turskih vlasti o promjeni statusa Aje Sofije, jer je turski predsjednik Erdoğan proglasio u petak, 10. julija o. lj. istanbulski Muzej Aja Sofija otvorenim za muslimanska bogoslužja. I to ove najstarje i najznamenitije crikve pred svim i za pravoslavce, a kašnje pak pet stoljeća džamije a konačno Muzeja, pristupačnoga za sve.
Gdo ili ča je Unesco? United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization = Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih narodov je specijalna agencija UN osnovana 1946. ljeta. Osnovni cilj organizacije je da doprinese miru i sigurnosti kroz podržavanje suradnje med nacijami kroz obrazovanje, nauku i kulturu kao metode pospišivanja univerzalnoga poštovanja pravde, zakona, ljudskih prav i osnovnih ljudskih slobodov. Unesco ima 195 zemalj članic, a glavno sidišće organizacije je u Parizu s prik 50 uredov širom svita.
Unesco dakle „jako žali“ zbog odluke turskih vlasti, donesene bez prethodnog dijaloga, da izmini status Aje Sofije ka se nalazi na popisu svitske bašćine, jerba Unesco-a, rekla je u petak direktorica te organizacije.
Erdoğan proglasio je istanbulsku Aju Sofiju otvorenom za muslimanska bogoslužja, potom je sud odlučio da je pretvaranje te nekoć bizantske crikve u muzej 1934. ljeta bilo nezakonito.
Audrey Azoulay, direktorica Unesco-a je isti dan izrazila diboku zabrinutost ambasadoru Turske pri Unesco-u“, objavila je u priopćenju organizacija. „Aja Sofija dio je povijesnih zona Istanbula upisana na popis svitske bašćine Unesco-a“, naglasila je direktorica organizacije, jer se radi o „remek djelu (Meisterwerk) arhitekture i jedinstvenom svidočanstvu susreta Europe i Azije kroz stoljeća. Nje status muzeja predstavlja univerzalnost nje bašćine i od nje stvara snažan simbol dijaloga“, nastavlja ona. Aja Sofija je važan spomenik kako kršćanskoga Bizanta tako i muslimanskoga Osmanskoga carstva, danas jednom od najposjećenijih mjest u Turskoj. Sad, Grčka i crikveni čelniki zabrinuti su zbog minjanja statusa ovoga spomenika iz 6. stoljeća.