Kongres Federalističke unije europskih narodnosti (FUEN/FUEV) u slovačkom glavnom gradu Požunu (Bratislava/Preßburg) od 12. do 15. junija o. lj. upravo na 70. obljetnici i utemeljenja ove medjunarodne organizacije narodnosti i jezičnih grup širom Europe a u medjuvrimenu i izvan nje pokazao je jakost ovoga saveza narodnosti — ali pogibelj ka bi se mogla roditi iz brzoga širenja. Iz nekadašnje organizacije ku su 1949. ljeta utemeljili pred svim da bi podupirali borbu Južnoga Tirola za kulturnom a kašnje i gospodarskom i političkom autonomijom u Italiji a pritom služeći se jakih i uticajnih položajev narodnosti u takozvanoj „Pograničnoj zemlji“ (Grenzland) uključujući prvenstveno Nimce u Danskoj i Dance u Nimškoj, Retoromance, Ladince, Frize a kašne i Łužičke Sorbe na istoku Nimške a nadalje još i koruške Slovence i gradišćanske Hrvate, je ova organizacija nastala sve veća i širja. U medjuvrimenu pokriva područje ča do Urala na istoku, uključili i baltičke države na sjeveru Europe, Rusije i azijske zemlje na istoku, do Grčke, Turske ča do Kazahstana itd. na jugoistoku toga kontinenta do Katalonije na jugozapadu Europe.
FUEN danas ima već od 90 članic-organizacijov iz već od 33 zemlje odnosno države. Jedni od njih su i gradišćanski Hrvati, ke jur duga ljeta zastupa Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću a u novije i Hrvatski centar u Beču.
Svojim nevjerojatnim proširenjem, naravno, ima i sve mnogovrsnije svitonazore i političke pozicije unutar velike obitelji FUEN-a, čiji je cilj da ovo sve spaja. Ukoliko će to i ubuduće biti moguće će se pokazati u dojdući ljeti a jedna od ključnih točak će biti ćedu li se zapadnjačke manjinske organizacije „preboliti“ sve jači uticaj odnosno i nadmoć istočnjačkih narodnih manjin i njevih organizacijov. Dodatno je pitanje će li se sve veća jaz (Kluft) ponovo med zapadnom i istočnom Europom (npr. Višegradske države) negativno odraziti na FUEN ili će, ča bi bilo poželjno, upravo FUEN uticati na ponovo približavanje — moguće i spajanje interesov — barem nacionalnih manjin u ti država, ke bi pak mogle uticati na svoje domicilne vlade. U pogledu na austrijske manjine se to s današnjega gledišća čini iluzorno.
FUEN u prošlosti bila je klasična nevladina organizacija s jakimi političkimi podrškami sa strane južnotirolske, nimške i danske politike, a u minulih deset ljet i ruske politike. To se je pokazalo pred svim u pineznoj potpori. Koruška ovde igra barem neku ulogu, Gradišće uopće ne. U gradišćanskoj politiki FUEN nije javna tema niti u bečkoj.
Dodatni problem se je pokazao u tom da zapadnjačke države imaju drugo razumivanje demokracije nego istočnjačke. To bi tribalo uzeti u obzir i tolerantno približiti!