Početke Festivala hrvatske kulture u Slovačkoj triba zapravo iskati u 1987. ljetu. Tada je krajem miseca junija bio hakovski Dan mladine u Mjenovu a Martin Prikosović je bio pozvao tadašnjega načelnika Devinskoga Novoga Sela, Jána Cvečka, u Mjenovo. Onde se je pak bio upoznao i s fileškimi Graničari i ih je pozvao jur kratko potom na gostovanje u Devinsko Novo Selo. Po gostovanju Graničarov onde pisao je Jakov Berlaković 11. septembra u Hrvatski novina pod naslovom „Braći na pohodu“: „Iako smo si braća po rodu, blizi po jeziku i susjedi u geografskom pogledu, rijetkokrat imamo priliku da pohodimo naše Hrvate u Čehoslovačkoj“.
S iskustvom omladinske fešte u austrijskom Gradišću i potom kad su si Novosielci ponovno bili pozvali Filešce u 1988. ljetu — kako nas podučava aktualna izložba u muzeju u Devinskom Novom Selu, ku je sastavila Jozefina Daničová — su odlučili, da ćedu isto pokusiti prirediti ovako veliku feštu pred svim i mladine i su 1989. lj. pozvali na 1. »Chorvátski festival«.
U Hrvatski novina smo tada pisali (30. junija 1989. ljeta): „Chorvátski festival (…) je prez sumlje priredba, kakovu selo kraj Požona (Bratislava) uz rijeku Moravu još nije doživilo u svojoj povijesti, a još manje Hrvati, ki ovde živu jur već od 400 ljet. (…) Novosielci su prez sumlje jedna od zadnjih granov skoro izumrlih moravskopoljskih Hrvatov (Marchfeldkroaten). Da ovi Hrvati imaju i dandanas — prem željeznoga zastora i trih željeznih žic (jedna i pod električnom strujom) — medjusobno kontakta, pokazao je autobus pun ljudi iz dolnjoaustrijanske veleopćine Egelhartstetten, partneropćine Novoga Sela, ki su došli na ov festival. To su ljudi iz Niederweidena, Loimištrofa, Frame, Gošteta (Kopfstetten), Velikoga Sela (Lassee), Straudorfa itd., ki manjim dijelom još razumu hrvatski, ali ki su većim dijekom gradišćanskohrvatskoga (moravskopoljsko-hrvatskoga ) porijekla.“
Tada je iz Zagreba doputovao službenik Ministarstva vanjskih poslov Viteslav Vaniček iz Zagreba „…ča je prez sumlje znak početka oficijelne suradnje Hrvatov u Slovačkoj s Hrvatskom…“. Uz tadašnje načelnike „rihtare“ (Martin Wolf iz Jandrofa, Štefan Broz iz Čunova, Ján Cvečko iz Devinskoga NS i Karel Pacelt iz Šenkvic) je iz Beča došao i predsjednik Hgkd-a Demetar Karall. A u isti HN u opširnom izvješćaju o ovom 1. festivalu piše uz ostalo „…Zapravo su to bili privatniki ods. funkcionari Hgkd-a, ki su omogućili, da na ovom festivalu sudjeluju i Hrvati iz Beča i Gradišća. Nastupio je folkl. ansambl Grad. Hrvatov Kolo Slavuj, pjevački zbor Hgkd-a i mlada plesačka grupa ovoga gradišćanskohrvatskoga društva u Beču“ (Piplići, op. ur.).