Odluka Zemaljskoga suda u Željeznu u prvoj instanci slučaja „podupiranja kulture“ u korist Esterházyjevoga poduzeća a tim protiv Zemlje Gradišće mogla bi biti presedan i bi u buduće mogli služiti kao primjer ili opravdanje za kasnije slične slučaje: naime i u pogledu na subvencioniranje kulturnih priredab i institucijov narodnih manjin u Gradišću, posebno i Hrvatov. Arenaria d.o.o. se je naime probila sa svojom tužbom protiv Zemlje Gradišće odnosno Odjela za kulturu i je dobila civilni proces da joj se mora isplatiti subvencija za kulturno djelovanje od ukupno jedan milijun €.
Ova Esterházyjeva podružnica je stavila molbe od po 250.000 € za operne produkcije »Tosca« (2015.), »Ljubavni napitak« (Der Liebestrank; 2016.), kao i »Schneekönig« (2015. i 2016.). Polag osude mora Zemlja platiti jedan milijun € u roku od 14 dani i ujedno nositi stroške procesa. Osuda nije pravomoćna.
U čemu je ovo toliko dalekosežna odluka — u slučaju da drži? To naime znači da Zemlja Gradišće ne smi davati prednost vlastitim organizacijam po svojem mišljenju i nahodjenju. Ova osuda je i jasno pokazala, da takozvana privatna „gospodarska“ poduzeća imaju pravo na podupiranje iz lonca za kulturu.
Arenaria sliši Esterházyjevoj zakladi i priredjuje operne igre u kamenolomu u Sv. Margareti, za ke je bila prosila subvenciju, a nije dostala. Zemlja je argumentirala da nima pinez. Na to se je generalni direktor Esterházyjevih poduzeć Stefan Ottrubay odlučio — pokidob to ne uvidja — da procesira protiv Zemlje i je argumentirao, da su slične priredbe kakove je priredjuje Arenaria d.o.o. ipak dostale pinez, kao npr. ljetne igre u Merbišu ili Haydnov festival. Ako drži ova osuda, ča još nije sigurno, onda su svi prosioci za subvenciju ravnopravni i ubuduće moraju biti jednakopravni. A to će imati posljedice i za manjine.
Tužbe, naime, su svako ljeto veće, da Zemlja Gradišće iz svojega kulturnoga budžeta samo jako mali dio izdvaja za kulturne molbe i prošnje narodnih grup u zemlji. Postotak je tako mali, da se zapravo ne triba ni spomenuti. Iz kulturnoga izvješćaja Zemlje Gradišće za 2015. ljeto, da su hrvatske institucije u Gradišću izgubile skoro dvi tretine kulturnih subvencijov. Polag toga Hrvati su u 2015. ljetu dostali 23.000 na mjesto 62.600 €. Podupiranje narodnih grup pada u rubriku gajenja običajev. Za tu rubriku je Zemlja Gradišće u 2015. izdala 104.950 € — to je prilično polovica svote ili za 105.650 € manje nego 2014. ljeta.
Spomenuta svotica od 23 tisuć € za hrvatske kulturne potrebe je tako mala, da mnogi govoru o sramoti i da se to ne dostoji za saveznu zemlju, ka je i zbog EU-sredstav tako prosperirala u minuli ljeti.