U Znanstvenom institutu Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) se je pred 11-imi ljeti pojavila gradišćanskohrvatska znanstvena Gramatika. Zač se pak na teksti, ki se danas publiciraju, ne vidi pozitivan efekt na jeziku? Ili moremo znamda pitati, zač oni, ki produciraju tekste, ne kultiviraju jezik u skladu s postojećom Gramatikom?
Kako kultivirati jezik?
Prvič nije lako dekodirati apstraktne i kompleksne jezične regule. Drugič znanstvenoj Gramatiki fali potriban dopunski priručnik s praktičnimi savjeti za pravilno hasnovanje jezika. Tretič država Austrija mora poduzeti mjere, da se jezik, ki je standardiziran i kodificiran u Gramatiki, počne kultivirati. Proširiti i etablirati se moraju njegove jezične norme. Samo poboljšanjem statusa jezik more nastati popularan. Jeziku more poboljšati status jedino država.
Prihvatiti Gramatiku
Da bi se kodificirani jezik mogao probiti, narod mora prihvatiti njegove norme. Za to je odgovorna država, ka mora jeziku planirati i status i korpus, a poduzeti mora i mjere, da se jezična zajednica more naučiti jezik. Kultivirati jezični standard znači, pominati se i pisati u skladu s Gramatikom. Jezik hasnuje pravilno on, ki se drži jezičnih normov. Jezičnih normov se drži on, ki poštiva gradišćanskohrvatske osebujnosti i njeguje komunikacijsku kulturu.
Jezik i jezično područje su jedna jedina cjelina
Države, ke su pozitivno orijentirane prema svojim jezičnim manjinam, se skrbu za očuvanje njevoga jezičnoga ekosistema, to znači za cijelo područje, u kom su one udomaćene. Za gradišćanskohrvatsku jezičnu zajednicu to znači, da joj država mora očuvati sociokulturno stanišće. Danas antropološka lingvistika i sociolingvistika znaju, da jezik ne moremo gledati odvojeno od društvenih, kulturnih i ekoloških faktorov, ar upravo oni utiču na jezik. Čuvati i revitalizirati jezik znači, zgledati se na ekosistem. Jezik je ukorenjen u životnom prostoru ljudi, ki ga hasnuju. On se more razvijati samo u tom prostoru. Gdo napusti jezik, je napustio i svoju kulturu. To znači, gdo ne zna gradišćanskohrvatski, nije Gradišćanski Hrvat. Nositelj kulture je jezik, a ne igranje tamburice ili oblačenje nošnje.
Importirati tudji jezik nije moguće
Za gradišćanskohrvatski jezik to znači, da je potribno osloboditi se osvidočenja, da bi se u Gradišću morao upeljati jezik, ki se govori u Hrvatskoj. U jezičnoj memoriji je ugravirano svitsko znanje, ko je vezano uz kulturu. To znanje se u svakoj komunikaciji vadi iz jezika. Gradišćanski Hrvati su ukorenjeni u austrijskoj nacionalnoj državi. Njevo svitsko znanje je vezano uz ov teritorij i se je urizalo u memoriju i dušu gradišćanskohrvatskoga jezika.
(Agnjica Čenar-Schuster)