Dodatki hrani (Nahrungsergänzungsmittel) su obljubljeni, ali ne svenek zdravi. Vitamine gledamo kot prototip zdravlja, ali oni u slučaju predoziranja (Überdosierung) moru škoditi zdravlju. Gdo se normalno hrani i do neke mjere zdravo, on je opskrbljen sa svimi važnimi vitamini i elementi u slijedi (Spurenelemente). Moderna hrana sadržava već vitaminov nego premalo. Iznimke su folna kiselina, ku sadržavaju paradajzi, ugorki, orandže, kelj i mlični produkti, vitamin D (koga sadržava žubance, jetre, masne ribe), vitamin E, koga sadržavaju biljna ulja i lišnjak, fluor, jod i selen.
Samo u ekstremni situacija (betegi raka i početak trudnoće) su dodatni vitamini medicinski indicirani. Kadakoč je povoljno uzimati vitamin D. Drugačije nije potribno krmiti se sa dodatki hrani, velu neovisne študije. Zvana toga su vitamini, ke jimo s hranom djelotvorniji nego oni, ki su u tableta.
Ljudi rado zimaju vitaminske preparate, kad je placebo-efekt jak. Ali s vitamini se ne smi šaliti. Preveć vitamina C, kalcija ili magnezija škodi bubrigom, a moru se stvoriti još i kameni.
Preveć vitamina A more prouzrokovati žuticu (Gelbsucht). Preveć vitamina D prouzrokuje ojapnjenje organov (Organverkalkung), preveć selena škodi srčanomu mišiću i jetrom. Redovito se predozira vitamin C. 150 g jagodov ili staklo soka od orandže ili prilog od krumpirov pokriva jur dnevnu potriboću.