Gdo se kot dite nauči dva jezike, on ima bolji sluh nego oni, ki govoru samo jedan jezik. Dvojezični, bilingualni tinejdžeri su u eksperimentu slog (Silbe) „da“ u kaosu glasov bolje raziznali, nego jednojezični. Oni su bili u stanju efektivnije predjelati glase u moždjanom deblu (Hirnstamm), najprimitivnijem dijelu moždjanov. Do sada su stručnjaki mislili, da ovu slušnu sposobnost (Hörfähigkeit) imaju samo profesionalni muzičari. Ali dvojezični ljudi su akrobati. Njevi moždjani stalno žongliraju s jezičnimi impulzi.
Dvojezični ljudi su od ditinstva početo konfrontirani s dvimi jeziki, ke moraju prepoznavati. To je izazov za moždjane, ki s vrimenom nastaju osjetljivi za sve stimuluse, ki su povezani s jezičnimi svojstvi.
Jur se je znalo, da većjezičnost utiče na centre za predjelivanje jezika i za memoriju u kori velikoga mozga (Großhirnrinde). Je li bolju slušnu sposobnost ima človik i onda, kad se kasnije u žitku nauči drugi jezik, još nije poznato. Na svaki način ima slušni sistem (Hörsystem) dvojezičnih tinejdžerov veće iskustvo s mnoštvom zvukov, ke pod teškimi uvjeti predjeluje efektivnije i fleksibilnije nego jednojezična grupa.