Od 13. stoljeća početo Katoličanska crikva svečuje Tijelovu, svetak Presvetoga Tijela i Krvi Kristuševe na spominak Kristuševe nazočnosti u presvetom oltarskom sakramentu. Prema katoličanskom nauku su tijelo i krv Kristuševa u euharistiji istinski nazoči. Po euharistijskoj molitvi, zazivu Duha Svetoga i po riči pretvorbe (konsekracije) se dogadja misterij pretvorbe kruha i vina u tijelo i krv Kristuševu. U posvećenoj oštiji Jezuš ostaje nazoči i po maši, zbog čega se oštije čuvaju u tabernakelu, i zbog čega se vjerniki klanjaju oštiji. Kristuš je na predvečer svoje muke na križu s apoštoli svečevao zadnju vičeru i tako postavio sakramenat euharistije.
Kršćanom u sridnjem vijeku je bilo važno poštovanje Jezuša Kristuša u obliku kruha i vina. Njemu na čast su vjerniki potribovali svetak. Veliki tajedan stoji u znaku žalovanja zbog Jezuševe smrti. Ali sakramenat euharistije je veseo svetak. I tako se Tijelova svečuje na drugi četvrtak po Duhi, ravno 60. dan po Vazmi. Na Tijelovu vjerniki Kristuša simbolično nosu van u svit.