Hrvatsko kulturno društvo je koristilo priliku i u opširnom statementu komentiralo izvješćaj Republike Austrije na potribovanja ministrov Vijeća Europe.

Beč/Željezno – Koncem junija je Savezno kancelarstvo poslalo takozvani 6. Izvješćaj Republike Austrije. U njem odgovara na potribovanja ministrov Vijeća Europe, ka ishadjaju kao posljedice na monitoring u okviru Konvencije o čuvanju nacionalnih manjin, ku je Republika Austrija 1998. ljeta ratificirala (već u HN 28/29). Do 6. septembra su savjetnice i savjetniki imali mogućnost, komentirati izvješćaj od 72 stranic.

Hrvatsko kulturno društvo se je 6. septembra pismeno obratilo Saveznomu kancelarstvu i prigovaralo izvješćaju na 12 stranic. Veliki dio prigovora se poklapa s komentari koruških Slovenkov i Slovencev, ki je izdjelalo Društvo koroških slovenskih pravnikov.

70 ljetni problemi

HKD je veljek u uvodu kritiziralo činjenicu, da je veliki dio preporukov zapravo dio članka 7 Državnoga ugovora. Republika Austrija da bi ada bila jur skoro 70 ljet obavezana primijeniti ove mjere. Ovi problemi da postoju jur desetljeća prez da se upti napredak. Izvješćaj da nadalje nije efektivan, ar ne posotji senzibilizacija. Odgovornim HKD-a da nadalje fali transparencija, ke uprave su se u vezi s izvješćajem kontaktirale.

Gdo smi biti narodna grupa

Članak 3 izvješćaja Republike Austrije se bavi pitanjem, gdo je narodna grupa. U suglasju s koruškimi Slovenci kritizira HKD, da ne postoju jasna pravila o tom, gdo more biti narodna grupa. Molba za stavom narodne grupe bosanske zajednice da se je odbila i je sada pred vrhovnim sudom.

Pravo na kolektivnu tužbu

Članak 4 izvješćaja se bavi diskriminacijom i preporučuje proširenje tužiteljstva za jednako postupanje (Gleichbehandlungsanwaltschaft). Slovenci i HKD kritiziraju, da tužiteljstvo za jednako postupanje ne more nadoknaditi manjkajuće zakone. U vezi s tim potribuje HKD, opet citirajući Slovence, da bi narodne grupe tribale dostati mogućnost na kolektivnu tužbu kot je to trenutno moguće za zaštitu konzumentov. Slovenci su ranije ovoga ljeta zato poslali peticiju u odbor peticijov Europskoga vijeća. U opširnoj argumentaciji navodu primjere, ke kao pojedinačne tužbe nimaju isti efekt. To da je slučaj u školstvu, ako ne postoji mogućnost dvojezičnoga podučavanja. U pogledu na jezik pred sudom argumentiraju za problematično zahadjanje sa stavom jezika. U Gradišću zastupa naime Zemaljski upravni sud, da potribovanja na „standardnom jeziku“ nisu dopušćena (25.8.2022.) iako je službeni jezik hrvatski. HKD i Slovenci argumentiraju, da je pravo na kolektivnu tužbu dobro sredstvo protiv diskriminacije narodne grupe. Glavni problem leži u tom, da su na brojni područji prava, ka su zapisana u Državnom ugovoru, skraćena Ustavnim zakonom. Polag pisma da je to zloupotribljavanje ustava, ar da se krozato onemogućila primjena manjinskih prav.

Svakoljetno povišenje podupiranja

Komitet ministrov potribuje svako ljeto povišenje subvencijov, ispitivanje efikasnosti načina dodiljenja i dugoročno osnovno financiranje. Izvješćaj objašnjava, da po povišenju subvencijov 2021. ljeta daljnja povišenja nisu planirana. HKD upozorava na to, da se povišenje subvencije mora zapravo zvati valorizacija, ar da se pred 2022. ljetom od 1995. nije povišila. Sadašnje stanje da potribuje stalno povišenje u pogledu na plaće namješćenih i na osiguranje dugoročnih projektov.

Opet kritika na sastavljanju Savjeta

HKD spominja u svojem izvješćaju i odgovor na 5. izvješćaj Republike Austrije. Onde da su jur opširno potribovali problematiku Savjeta za narodne grupe. Savezna vlada da gleda ov Savjet kao zastupničtvo, iako kao takovo nikad nije priznato niti odibirano.

Financijska sigurnost i povišenje subvencijov

Komitet ministrov potribuje svako ljeto povišenje subvencijov, ispitivanje efikasnosti načina dodiljenja i dugoročno osnovno financiranje. Izvješćaj objašnjava, da po povišenju subvencijov 2021. ljeta daljnja povišenja nisu planirana. Zastupničtvo narodnih grup je već puti upozorilo na nepostojeće indeksiranje. Visoka inflacija je znatno smanjila realnu vridnost sadašnje subvencije.

Izobrazba žurnalistov od javnih institucijov?

HKD u svojem izvješćaju natukne poboljašanja na području medijev, kot je to proširenje ponude u ORF-u kot i imenovanje Hrvatskih novin glavnim medijem gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov. Financijsko osiguranje tim da nije garantirano. U vezi tim kritizira HKD, da se drugi mediji, spominje Novi glas i vlašće Glasilo, more financirati samo na ljetnoj bazi i tako nisu dugoročno osigurana.

HKD u njem ali isto potribuje, da bi javno-pravne institucije morale izobraziti dovoljno kvalificiranih žurnalistic i žurnalistov u jeziku narodnih grup.

Škulje u obrazovnom sektoru

Obrazovni sektor je tema u već člankov u izvješćaju Republike Austrije. HKD s jedne strani istače potrebu za pedagoškim osobljem i kritizira, da Komenskyjeva škola još uvijek nije dugotrajno financijski osigurana. U vezi s tim potribuju i dvojezični hrvatsko-nimški sustav po istom principu. Mogućnost odjave od hrvatskoga jezika u elementarni škola Gradišća da se nije spomenula u izvješćaju.

Tereza Grandić