ŠTIKAPRON — Kako širom Gradišća tako smo i u Štikapronu svečevali Martinju. Tamburaški orkestar Štikapron Toš priredio je nedilju, 11. novembra po jur dugoj tradiciji opet koncert. U dobro poiskanoj općinskoj dvorani nastupio je  uz orkestar i mladi narašćaj. Orkestar je zabavljao goste na visokoj muzičkoj razini s domaćimi jačkami kao i s melodijami iz Hrvatske i Ruske. Zborovodja Štef Fortuna je zavježbao s orkestrom tri nove jačke, i to „Ruža moja crvena“, „Ribari“ i „Prigorski tanec“.

Folklorna grupa Hajdenjaki u Dolnjoj Pulji je prošli tajedan pri generalnoj sjednici odibrala novo predsjedničtvo. Na čelu ovoga folklornoga društva stoji po nekoliko ljet opet Jelka Perušić, ka je utemeljila ovo društvo i mu je predsjedavala desetljeća dugo. U novom odboru Hajdenjakov su uza to Andrea Karall, Doris Ferency, Elvira Heisinger i Andrea Magyar. Kako je rekla Jelka Perušić za Hrvatski radio Orf-a Gradišće, glavni cilj joj je „intenzivirati veze s grupami u Hrvatskoj i s Hrvatskom uopće, da bi mladi ljudi doživili tu teplinu i bliskost s ljudi i hrvatskim jezikom.

»Šport — nova religija?« je naslov upravo objavljene knjige duhovnika mr. Željka Odobašića a ujedno i pitanje a ujedno daje i odgovor: ne!

Ovo je knjiga kom je autor branio svoje (prošireno) diplomsko djelo kim je dostao  magistarsku titulu na Teološkom fakultetu Bečkoga sveučilišća. Odobašić portretira različne već ili manje poznate športaše i njev odnos vjeri.

Do sada je Beč na prethodnih sedam festivalov čuo kih sto koncertov na ki je nastupilo tisuću hrvatskih glazbenikov. Povodom festivala i prilikom otrvaranje Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović u Bečkoj Akademiji u prepunoj dvorani je referirao o glazbi i politiki.
BEČ — „Fama o Titu kao pijanistu bila je samo propaganda, on je znao svirati klavir onoliko koliko i Putin“ rekao je Ivo Josipović u okviru predavanja na temu umjetnost i politika ko je 5. novembra održao na bečkom Sveučilišću za glazbui izvedbene umjetnosti.

Prilikom »8. Festivala hrvatske glazbe u Beču«, ki se održava od 5. novembra do 6. decembra o. lj. u Beč dolazu neki od najboljih glazbenikov i to ne samo iz Hrvatske: u Amadeus triju biti će to uvaženi profesor i sjajni violinist Rus Leonid Sorokow ili primjerice Armenac Ruben Dalibaltayan, obadva profesori i zagrebačke Muzičke akademije. No triba istaknuti i dolazak u Beč pop-rock-ikone hrvatske glazbene scene, sjajne Josipe Lisac ka će sa svojim bandom održati koncert u poznatom bečkom interkulturalnom središću — kazališću Theater Akzent.

Uokviru 8. Festivala hrvatske glazbe nedilju, 11. novembra u bečkom Theater Akzent nastupa Josipa Lisac. Jur kao dite je pokazala svoju izvanrednu muzičku nadarenost. S deset ljet je bila član zbora Hrt-a, kade je dostala obuhvatnu pjevačku izobrazbu. Brzo se je zanimala za rock-muziku. U 1967. po­stane pjevačica grupe O’Hara a potom lead-pjevačica u Zlatni Akordi. Poznata je da rado eksperimentira s drugimi žanri i za mnogovrsne koncerte. Svoju nadarenost i kreativnost kaže u nastupi u kazališću i filmu. Sve to od Josipe Lisac načinja istaknutu umjetnicu. (ur.)

DEVINSKO NOVO SELO — Subotu, 27. oktobra u Istracentru folklorna grupa Grbarčieta je skupa s pjevačkim zborom Rosica svečevala 25. obljetnicu svojega utemeljenja. Grbarčietu od samoga početka pelja Nikoleta Griezlová, rodjena Krajčir. Stoprv je imala 14 ljet i je bila školarica, kad se je počela baviti s vježbanjem dice. Sada ansambl more pokazati na 25 ljet angažiranoga i uspješnoga djelovanja. U Grbarčieti jaču i tancaju dica od četirih do 18 ljet, a u repertoaru imaju jačke i plese iz Devinskoga Novoga Sela, Gradišća kao i Hrvatske.

Po prvi put Zemlja Gradišće je dodilila »Gradišćansku nagradu na narodnu kulturu«. Glavnom nagradom je odlikovan tradicionalni muzički sastav Buchgrabler. Nagrada, ku je osnovao a pak i dodilio sām zemaljski poglavar Hans  Niessl, je skulptura u obliku guske, to je tipične gradišćanske ptice odnosno domaće životinje — ka na Martinju postaje najvažnija.
RAJNOF — U Liszt-centru u sridnjogradišćanskom Rajnofu su nedavno dodilili »Gradišćansku nagradu na narodnu kulturu«. Ovu nagradu je pokrenuo zem. pogl. Hans Niessl a od sada početo neka se dodili svako ljeto. Dotirana je s 3000 E a dvi podupirajuće nagrade s po 1.500 E.

Od 19. do 21. oktobra su Velikoborištofci gostovali u Sarajevu, kade su bili gosti Matice hrvatske u Sarajevu. Suradnju med velikoborištofskom općinom i Maticom hrvatskom u Sarajevu je pokrenuo pater Ivan Jelić, farski moderator u Velikom Borištofu i Šuševu, ki je rodom iz Bosne i Hercegovine. Na njegov prijedlog je u maju o. lj. imao franjevac i slikar Perica Vidić, predsjednik Matice hrvatske u Sarajevu, izložbu u KUGI, kade su se prodavale njegove slike. Čistim dohotkom on stipendira hrvatske školare i studente iz Bosne i Hercegovine. Pater Perica Vidić je bio oduševljen kulturnim životom gradišćanskih Hrvatov u Borištofu, tako da je ljude i institucije iz Borištofa pozvao na prezentaciju hrvatske narodne grupe prilikom »Hrvatskih dani kulture u Sarajevu«.

Gala koncertom bečkoga kvarteta Neue Wiener Concert Schrammeln u Hrvatskom narodnom kazališću u pandiljak, 22. oktobra otvoreni su 3. Dani austrijske kulture u Osijeku. „Ovoj tipičnoj bečkoj glazbi umjetniki su dali suvrimeno ruho“ piše Vesna Latinović u Glasu Slavonije.