Tajnik Državnoga ureda za Hrvate iz Republike Hrvat­ske Zvonko Milas u Koljnofu u petak, 13. sept. je sveta­čno otvorio muzej a mjesni farnik Antal Németh je blagoslovio interaktivnu izložbu »Hrvati – Gradišće prez granic«. Izložba je dio novo­ga muzeja u potkrovlju op­ćin­skoga doma i kaže hrvatsku povijest od doseljenja do da­nas i naselja cijele ove regije — od Petrovoga Sela na jugu do Frelištofa (Češka) i Mo­krý Haj (Slovačka) na sjeveru. Ov interaktivni muzej nastao je na inicijativu Op­ćine Koljnof, Hrvatske samouprave u Kolj­nofu tr uz financijsku potpo­ru Europ­ske unije kao i Ma­djarske vla­de u koj je Ma­te Firtl četire periode dugo bio parlamentarni zastupnik.

U Gerištofu su od petka, 30. augusta do nedilje 2. septembra priredili seosku feštu Žabljak, ka bi mogla nastati tra­dicija. Trodnevnu feštu prire­dio je tamburaški sastav Zele­njaki skupa sa svimi seoskimi društvi a pred svim i s nogometnim društvom SC Geriš­tof. Žabljak otvorili su petak navečer s izložbom trih likovnih umjetnikov u ateljeu Paulič: Romana Schweiger-Domnanović, Franjo Kröpfl i Herbert Paulič. Izložba je otvorena mi­sec dan dugo svaki vik­end ili po dogovoru s umjetniki.

U Čelajevom malinu u Uzlopu su petak navečer otvorili izložbu ljetošnjega 19. EU-art-network simpozija u kom su sudjelovali 22 umjet­niki i umjetnice iz devet zemalj i su se bavili identitetom i geslom „Ja nisam, ča sam...“.

Pri ljetošnjoj djelaonici je sudjelovao i slikar Klaus Ludwig Kerstinger, ki vuče korijene iz Velikoga Borištofa. On se u svoji slika bavi raz­ličnimi aspekti vlašćega ide­n­titeta i svakidašnjice. Kao gradišćanskomu Hrvatu mu je dvojezičnost važna, a to ilustrira i na slika.

Dica će moći sudjelovati u različni kreativni igraonica-djelaonica (jezična, kulturološka, likovna, novinarska, lutkarska, dramska, plesna i filmska) tr cijelom redu športskih, rekreativnih i zabavnih sadržajev. Dolazu i Hrvati iz Austrije.

NOVI VINODOLSKI — U Novom Vinodolskom, primor­skom ljetovališću bogate kulturne prošlosti, 15. julija o. lj. su započeli različni hrvatski tečaji. Temeljni cilj ovoga lje­tova­nja je da dica ka živu izvan H­r­vatske, u zajedničtvu sa svo­jimi vršnjaki iz različitih mjest u „Lijepoj Našoj“, unaprijedu svoje znanje hrvatskoga jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu bašćinu kraja u kom boravu.

Knjiga »Glazbe prije sve­ga« hrvatske muzikologinje i u­mirovljen diplomatkinje dr. sc. Zde­nke Weber netom ob­ja­vljena u nakladi Hkz Hrvatskoga slova predstavljena je pandiljak, 1. julija u Hrvatskom slovu u Zagrebu. Na poziv Znanstvenoga insti­tuta gradišćanskih Hrvatov  i Hrvatskoga kulturnoga dru­štva Trajštof dr. Zdenka We­ber je držala predavanje u S­ocijalnom cen­tru u Trajšto­fu u Gradišću „Claude Debussy i hrvat­ska glazba“; srijedu, 26. junija navečer.

Happy D-Day, Europe!

75 years ago, we saved your asses from the Nazis!

That’s right, Dr. Weeks and me!

We take personal credit for that.  (Even though we hadn’t been born yet.)

We love to hit your beaches, … and your bitches!

Hrvatskom kulturnom na­gradom za narašćaj »Mini-Metron« Hrvatskoga centra u Beču za 2018. ljeto odliko­vana su omladinska naticanja u jačenju i recitiranju pjesmic, Grajam i Recital u organi­zaciji Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću. Ova naticanja priredjuju alternirajući jedno lje­to Grajam a dr­u­go Recital. Pri dodjeli nagrade srijedu, 29. maja u H­r­vatskom centru u Beču na­gla­sila je glasno­govornica žirija i moderatorica ovoga svetačnoga veče­ra, Lidija Novak da „je ovo nagrada za mla­de n­adarene lju­de i mla­de inicija­tive ili kolektive ki djelaju u korist mladih.

Kazališna grupa Živo sreb­ro u Trajštofu pod peljanjem Zlatke Gieler predstavila je svoje najnovije šalne igro­ka­ze premijerno na Vazmeni pandiljak, 22. aprila u far­skom škadnju Trajštofa. Daljnje predstave slijedu su­botu, 27. i nedilju, 28. aprila (svenek u 19.00).

Sehr geehrte Damen und Herrn, dragi prijatelji, dragi dečki

Meine Laudatio beschäftigt sich mit Musik und handelt von:

Altem und Neuem bei den Basbaritenori

Old wine in new bottles?

Orf-TV-theka je četvrtak, 14. marca proširila svoj videoarhiv za rubriku »Naro­d­ne grupe u Austriji«. Ukupno u novom arhivu stoji na raspolaganje 90 prinosev, ki se bavu poviješću i kulturom svih šest autohtonih narodnih grup u Austriji. Uz gradišćanske Hrvate su to još koruški Slovenci, Madjari, Romi, Čehi i Slovaki.