Svenek se govori i piše o ujedinjenoj Europi, o zajednički odluka i da svi moraju skupa držati, ako kanu da Europska unija — a tim i Europa kao takova — i ostaje i nadalje bude aktivna i uspješna. Zapravo svi to kanu i tako i velu i pišu. Ali je tako, da mnogi od europskih političkih čelnikov svaki na svoj način drugačije agitiraju i agiraju. Najbolji primjer zato je direktni susjed Austrije Viktor Orbán u Madjarskoj i Andrej Babiš u Češkoj a posredni susjed i predsjednik političke stranke Prawo u Poljskoj Jarosław Kaczyński. Tim se je jur pred dužim vrimenom pridružio i Horst Seehofer, šef nimške Kršćansko socijalne unije (Csu) i nimški savezni ministar unutrašnjih poslov, gradjevinstvo i domovine. Svi oni se suprotstavljaju migrantskoj odnosno useljeničkoj politiki nimške kancelarke Angele Merkel. Njim se je sada još i jako glasno i agresivno pridružio talijanski ministar unutrašnjih poslov Matteo Salvini.
No, činjenica je, da svi ovi — uključivši i austrijskoga kancelara Sebastiana Kurza — kanu zapravo isto: prepričiti i onemogućiti nekontrolirano doseljenje, bigunstvo, izbigličtvo i da moraju prestati ponekad slabiji a dostkrat i jači vali gospodarskoga biga iz siromašnijih azijatskih ili afričkih zemalj u bogatije zemlje Europe. Razlika je, da Angela Merkel to u smislu zajedničke i intakte Europske unije kani skupa djelati sa svih 28 članic EU-a — a malo prije spomenuti političari to kanu postignuti svaka zemlja za sebe. Merkelica zagovara skupnu Europsku uniju u koj se svaki more kretati slobodno koliko i kada kani. Ako se to prepusti pojedinim nacionalnim državam, Europa će opet propasti u kontinent rascipljenih manjih i većih držav, kade svaka za sebe ograničava sebe i se zatvara i otcipljuje od drugih. Angela Merkel to vidi— a austrijski kancelar Sebastian Kurz to navodno isto zna — ali su mu Bavarac Seehofer i Madjar Orbán geografski i politički puno bliže nego Prusica A. Merkel ili Francuz E. Macron.
Sada će se za vrime austrijskoga predsjedavanja Vijeću Europe pokazati, da li nadležni austrijski političari mislu medjunarodno i europski ili nacionalno i samo austrijski. Očigledno mnogim nije jasno, ča bi značio politički pad Angele Merkel. Ako padne sada najjača os Macron-Merkel, pala je i Europska unija. Ne bi samo migrantska kriza bila grobar ovoj EU, nego na svaki način i istup Velike Britanije iz EU. Da Theresa May ne kani najzad i u zadnjem hipcu i odstupiti od Brexita i sve veći broj Britancev ne odobrava. Kako se kaže, neće to doprimiti ništ dobroga za VB, a EU će se zbog toga i financijski početi tresti do temeljev. U naslanjanje na jednu od Churchillovih izrekov „… Europska unija je čemerno rješenje, ali nima boljega!“